Medina Gračić: Knjiga "Heroji iz sjene" pomogla mi je da shvatim vrijednost svog rada
Kada je saznala da je nominirana za ovu knjigu koja govori o mladim aktivistima iz cijele BiH, kaže da je prvobitno osjetila ogromnu pozitivnu tremu, zatim osjećaj da li stvarno treba da se nađe tu i odgovornost kako će sve da predstavi.
"Do trenutka kada sam trebala da dajem intervju vezano za knjigu nikada prije nisam imala priliku da govorim javno o sebi i da pričam o svom radu. Ipak, osjećala sam se počastvovanom da pored svih izvrsnih ljudi stojim i ja. Knjiga itekako ima veze sa mojim životom. Knjiga mi je pomogla da shvatim i sama vrijednosti svog rada i dala mi ogromnu motivaciju za još jaču i sigurniju borbu za djecu", ističe Gračić u razgovoru za Fenu.
Iako posao s djecom zahtijeva mnogo truda, požrtvovanosti, tolerancije i odgovornosti, ona podvlači da svoj posao nikada ne bi mijenjala.
"S obzirom da radim s djecom koja su nažalost pretrpjela strašne životne stvari, ja kao čovjek ne smijem sebi dozvoliti loš dan. Ne smijem dozvoliti dan kada će mi druge stvari oduzeti energiju koju djeca trebaju i očekuju. Bilo je zaista dana i momenata kada nisam imala snage, ali tada su mali heroji bili ti koji su meni pomagali. Slali su svoju energiju meni i upravo oni su mene napravili i stvorili herojem. Svi mi i jesmo heroji zahvaljujući njima i njihovom postojanju. Trudim se kroz svoj rad uvijek sagledati ono pozitivno u njima, a ne kao većina društva bazirati se na ono negativno. Smatram da i nemirno dijete ima pravo na svoj nemir i da nije pravedna ona narodna 'pusti ga, bezobrazno je'", smatra ona.
Gračić je aktivistica u nevladinoj organizaciji "Zemlja djece“ koje se bori za prava najmlađih. S djecom rade mladi i fakultetski obrazovani ljudi te provode vrijeme s njima. Mnoga djeca okupljena u ovom udruženju, iako su imala teške životne okolnosti, danas su izrasli u ugledne članove bosanskohercegovačkog društva.
"Već pet godina radim u Udruženju 'Zemlja djece', koje ima za cilj da upozorava društvo na patnju kojoj su izložena naša djeca. Nastojimo kroz sve svoje aktivnosti konstantno da zagovaramo poboljšanje položaja djece i podizanje svijesti o značajnim problemima s kojima se oni susreću. Nažalost, te borbe i zagovaranja traju već dugi niz godina", istaknula je.
Što se tiče poboljšanja i poštivanja dječjih prava, bh. društvo, smatra Gračić, ne može mnogo napraviti.
"Sada smo i sami svjedoci onoga što trpe migranti koji pristižu u Tuzlu. Kada bi svako od nas kao građanin, ali prije svega kao čovjek, pomogao jednom od njih, učinio bi mnogo. Moja vodilja je da niko nije učinio manje od onoga koji je mogao učiniti mnogo, a nije učinio ništa", kaže ova mlada aktivistica.
Ona se posebno bori za poštivanje dječjih prava, jer je mišljenja da nijedno dijete ne treba biti uskraćeno za zdravstveno osiguranje te ne smije trpjeti diskriminaciju.
"Posebno to govorim zbog djece romske nacionalnosti. Društvo mora da razumije da smo svi jednaki i da nema razlike romsko dijete i neromsko dijete. Dijete je dijete", naglašava ona.
Medina Gračić je diplomirana socijalna pedagogica. Tokom studiranja volontirala je u 'Zemlja djece BiH' na poljima podrške ranjivim kategorijama. Tokom svog rada imala je priliku da se dodatno profesionalno usavršava kroz različite programe zaštite djece te doprinosila unapređenju položaja djece u BiH. Trenutno radi kao učiteljica za djecu u riziku u okviru Centra za savjetovanje i zagovaranje za prava djeteta i kao koordinatorica projekta "Stariji brat, starija sestra".
Na borbu za dječja prava odlučila se, kaže, iz razloga što je po završetku studiranja "skinula sa očiju ružičaste naočale koje su joj govorile da je sve divno i krasno", sve do momenta dok nije otišla 15 kilometara od Tuzle u naselje Kiseljak.
"Tu sam vidjela djecu koja spavaju u brvnarama, djecu koja nemaju obuću, koja su gladna i kojima je jedina želja imati tri obroka dnevno. Onda sam sama sebi dala obećanje da sam dužna i odgovorna da iskoristim maksimalno svoju poziciju i da im pružim najviše što mogu. Moj radni angažman se svodi da pomognem djeci u savladavanju školskog gradiva. Iskrena da budem, meni je prioritet da se potrudim da djeci obezbijedim hranu, odjeću, male slatke radosti, a tek onda da učimo da je 2 plus 2 jednako 4", kaže ona.
S obzirom da je Bosna i Hercegovina potpisnica Konvencije o pravima djeteta, Medina smatra da bi taj dokument trebao stajati na stolovima svih odgovornih osoba, da prilikom svakog dječjeg zahtjeva prvo pogledaju Konvenciju, a onda pristupaju radu.
"Tu smo mi zakazali, kada djecu koja su iz marginalizovanih zajednica po automatizmu vraćamo s vrata, kada majke svoju djecu iz igraonica uzimaju kada vide dijete iz romske populacije, kada dijelimo ljude na 'nas' i 'oni tamo'. Zaista, mnogo više možemo od onoga što činimo. I to nije odgovornost samo ljudi koji se profesionalno bave zaštitom djece, to je odgovornost društva, mene, nas...", poručila je Gračić.
Hrvati se dive "ljudima u crnom": Napravili su ludnicu, kao da se igralo u Sarajevu
