Meta krijumčara: Koliko su zaštićene umjetnine u galerijama i muzejima u BiH
Prema podacima tuzlanskog Centra protiv krijumčarenja umjetninama, trenutno se u našoj zemlji traga za 180 djela, međutim pretpostavke su da je taj broj znatno veći. Krijumčarima i vandalima na ruku ide i nedovoljna zaštita prostorija u kojima se nalaze fundusi ustanova kulture u BiH, a kulturni djelatnici apeluju da je potrebna veća podrška nadležnih institucija.
Pljačke muzeja i galerija dešavale su se u proteklom periodu u našoj zemlji, a vrijedna djela su nestajala, između ostalog zbog loše zaštite objekata u kojima su se nalazili eksponati.
Potrebna fizička zaštita
Skoro pa svakodnevno na meti vandala nalazio se Muzej istočne Bosne u Tuzli koji djeluje u neuslovnoj zgradi. Osim krađe, nepoznate osobe su i uništavale vrijedne eksponate koji svjedoče o kontinuitetu postojanju ovog dijela naše zemlje.
"Eksponati u našem muzeju su zaštićeni alarmnim sistemom, koji pokriva cjelokupni unutrašnji prostor zgrade, kao i nadzornim kamerama koje su postavljene sa obje strane zgrade u njenom vanjskom dijelu. Nažalost, prije ugradnje alarmnog sistema i nadzornih kamera imali smo veliku pljačku eksponata i nekoliko pokušaja pljačke. Tom prilikom otuđen je veliki broj eksponata, odnosno naoružanja i etnoloških predmeta", kaže u razgovoru za Klix.ba vršiteljica dužnosti direktorice tuzlanskog muzeja Nataša Perić.
Ona ističe da je ovoj ustanovi potrebna pomoć nadležnog ministarstva za kulturu, ali i drugih instanci kada je u pitanju zaštita eksponata.
"Mi već godinama nemamo fizičku zaštitu u muzeju, odnosno nemamo čuvare. To bi znatno doprinijelo zaštiti eksponata. Također, pod zaštitom podrazumjevamo i adekvatne uslove u muzeju u kojima se eksponati trebaju nalaziti", naglašava Perić.
Umjetnička galerija Bosne i Hercegovine u Sarajevu proučava i čuva više od šest hiljada djela moderne i savremene umjetnosti, a u ratnom periodu nestalo je njih 51. Do danas nisu pronađena, a slučaj je prijavljen i Interpolu.
Od muzejske savjetnice Ivane Udovičić saznajemo da u proteklih 20 godina nisu imali problema s nestankom umjetničkih djela, a objekt je zaštićen video nadzorom te protuprovalnim, protupožarnim i protupoplavnim alarmnim sistemima.
"Što se tiče fizičke zaštite, tu poduzimamo sve što je u našoj moći, odnosno u skladu s našim mogućnostima. Sigurnost se uvijek može i treba unaprijediti i smatram da bi svi organi, kako za kulturu, ali i za sigurnost i bezbjednost trebali da se uključe u prevenciju, ali i pokušaj pronalaženja ukradenih djela", ističe Udovičić za naš portal.
Muzej savremene umjetnosti RS adekvatno zaštićen
Pravo umjetničko bogatstvo među svojim zidovima krije i Muzej savremene umjetnosti Republike Srpske iz kojeg nam je rečeno da nivo sigurnosti umjetničkih djela, koja se čuvaju i izlažu, zadovoljava međunarodne muzeološke standarde i parametre.
"Zaštitu u fizičkom i tehničkom smislu omogućavaju 24-satni nadzor čuvara, ugrađeni video nadzor, protivpožarni sistem, kao i protiprovalni sistem koji nadzire specijalna agencija za zaštitu. U slučaju potrebe muzej angažuje i dodatnu policijsku zaštitu u saradnji sa Ministarstvom unutrašnjih poslova Republike Srpske i Centrom javne bezbjednosti Banja Luka", istakli su za Klix.ba iz Muzeja savremene umjetnosti RS.
Za problem krađe umjetnina u našoj zemlji prvi put se javno progovorilo prije osam godina kada je utvrđeno da su iz fundusa Međunarodne galerije portreta u Tuzli nestale 72 vrijedne slike i skulpture čuvenih svjetskih autora. Do danas je pronađeno njih 10 i ona su vraćena u tuzlansku galeriju.
"Djela koja se nalaze u našoj galeriji su dobro zaštićena, a u koordinaciji s različitim nivoima i osnivačima radili smo na poboljšanju sigurnosti prostora gdje se nalaze umjetnine. Naravno, nikada nije dovoljno, jer ljudi koji se bave tom vrstom kriminala nemaju problem pri ulasku u najosiguranije galerije na svijetu", kaže Dženan Jusufović, direktor Centra za kulturu pod čijim okriljem sada djeluje Međunarodna galerija portreta.
Umjetnine nedovoljno zaštićene
U ulozi direktora Centra protiv krijumčarenja umjetninama Jusufović ističe da su uposlenici muzeja i galerija u našoj zemlji svjesni kakvo bogatstvo drže u svojim fundusima te se u skladu sa svojim mogućnostima trude to i sačuvati.
Međutim i pored toga, Jusufović naglašava da umjetnine u našoj zemlji u fizičkom i tehničkom smislu nisu zaštićene onako kako bi trebale biti.
"Mi imamo muzeje koji nemaju osnovne uslove za rad zaposlenika, ali i čuvanje eksponata. BiH je siromašna zemlja u smislu da se izdvaja malo ili nikako za osiguranje umjetničkih djela i eksponata, a trebalo bi biti suprotno. S druge strane, jedna slika koja se nalazi u galeriji ili depou ne može vječno biti okačena na zid, a da se na njoj ne uradi restauracija ukoliko je uništena. To su skupe tehnologije, a nama je problem i nedostatka kadra. Naše ustanove kulture sada faktički preživljavaju", dodaje on.
Na meti pljački su i privatne galerije i kolekcionari, a Jusufović kaže da nedovoljna obučenost istražnih organa također predstavlja određenu vrstu problema u BiH. S tim u vezi Centar protiv krijumčarenja umjetninama trenutno u saradnji sa OSCE-om izrađuje priručnik koji će biti od velike koristi za pripadnike Granične policije BiH, ali i svih ostalih sigurnosnih agencija koje djeluju u našoj zemlji.
Jusufović navodi da je najvažnije raditi pospise umjetničkih djela. Prema muzejskim propisima i standardima popis bi se trebao vršiti svakih pet godina, što se poštuje u Umjetničkoj galeriji BiH, Međunarodnoj galeriji portreta u Tuzli i Muzeju savremene umjetnosti RS.
Zbog specifičnog načina djelovanja, zaposlenici Muzeja istočne Bosne u Tuzli popis vrše jednom godišnje, s tim da kustosi muzeja imaju obavezu tokom cijele godine da provjeravaju stanje i uslove u kojima se eksponati nalaze. Na taj način preventivno se djeluje ukoliko se primjeti neka eventualna opasnost ili problem koji bi mogao nastati.
