Meta krijumčara: Koliko su zaštićene umjetnine u galerijama i muzejima u BiH
Prema podacima tuzlanskog Centra protiv krijumčarenja umjetninama, trenutno se u našoj zemlji traga za 180 djela, međutim pretpostavke su da je taj broj znatno veći. Krijumčarima i vandalima na ruku ide i nedovoljna zaštita prostorija u kojima se nalaze fundusi ustanova kulture u BiH, a kulturni djelatnici apeluju da je potrebna veća podrška nadležnih institucija.
Pljačke muzeja i galerija dešavale su se u proteklom periodu u našoj zemlji, a vrijedna djela su nestajala, između ostalog zbog loše zaštite objekata u kojima su se nalazili eksponati.
Potrebna fizička zaštita
Skoro pa svakodnevno na meti vandala nalazio se Muzej istočne Bosne u Tuzli koji djeluje u neuslovnoj zgradi. Osim krađe, nepoznate osobe su i uništavale vrijedne eksponate koji svjedoče o kontinuitetu postojanju ovog dijela naše zemlje.
"Eksponati u našem muzeju su zaštićeni alarmnim sistemom, koji pokriva cjelokupni unutrašnji prostor zgrade, kao i nadzornim kamerama koje su postavljene sa obje strane zgrade u njenom vanjskom dijelu. Nažalost, prije ugradnje alarmnog sistema i nadzornih kamera imali smo veliku pljačku eksponata i nekoliko pokušaja pljačke. Tom prilikom otuđen je veliki broj eksponata, odnosno naoružanja i etnoloških predmeta", kaže u razgovoru za Klix.ba vršiteljica dužnosti direktorice tuzlanskog muzeja Nataša Perić.
Ona ističe da je ovoj ustanovi potrebna pomoć nadležnog ministarstva za kulturu, ali i drugih instanci kada je u pitanju zaštita eksponata.
"Mi već godinama nemamo fizičku zaštitu u muzeju, odnosno nemamo čuvare. To bi znatno doprinijelo zaštiti eksponata. Također, pod zaštitom podrazumjevamo i adekvatne uslove u muzeju u kojima se eksponati trebaju nalaziti", naglašava Perić.
Umjetnička galerija Bosne i Hercegovine u Sarajevu proučava i čuva više od šest hiljada djela moderne i savremene umjetnosti, a u ratnom periodu nestalo je njih 51. Do danas nisu pronađena, a slučaj je prijavljen i Interpolu.
Od muzejske savjetnice Ivane Udovičić saznajemo da u proteklih 20 godina nisu imali problema s nestankom umjetničkih djela, a objekt je zaštićen video nadzorom te protuprovalnim, protupožarnim i protupoplavnim alarmnim sistemima.
"Što se tiče fizičke zaštite, tu poduzimamo sve što je u našoj moći, odnosno u skladu s našim mogućnostima. Sigurnost se uvijek može i treba unaprijediti i smatram da bi svi organi, kako za kulturu, ali i za sigurnost i bezbjednost trebali da se uključe u prevenciju, ali i pokušaj pronalaženja ukradenih djela", ističe Udovičić za naš portal.
Muzej savremene umjetnosti RS adekvatno zaštićen
Pravo umjetničko bogatstvo među svojim zidovima krije i Muzej savremene umjetnosti Republike Srpske iz kojeg nam je rečeno da nivo sigurnosti umjetničkih djela, koja se čuvaju i izlažu, zadovoljava međunarodne muzeološke standarde i parametre.
"Zaštitu u fizičkom i tehničkom smislu omogućavaju 24-satni nadzor čuvara, ugrađeni video nadzor, protivpožarni sistem, kao i protiprovalni sistem koji nadzire specijalna agencija za zaštitu. U slučaju potrebe muzej angažuje i dodatnu policijsku zaštitu u saradnji sa Ministarstvom unutrašnjih poslova Republike Srpske i Centrom javne bezbjednosti Banja Luka", istakli su za Klix.ba iz Muzeja savremene umjetnosti RS.
Za problem krađe umjetnina u našoj zemlji prvi put se javno progovorilo prije osam godina kada je utvrđeno da su iz fundusa Međunarodne galerije portreta u Tuzli nestale 72 vrijedne slike i skulpture čuvenih svjetskih autora. Do danas je pronađeno njih 10 i ona su vraćena u tuzlansku galeriju.
"Djela koja se nalaze u našoj galeriji su dobro zaštićena, a u koordinaciji s različitim nivoima i osnivačima radili smo na poboljšanju sigurnosti prostora gdje se nalaze umjetnine. Naravno, nikada nije dovoljno, jer ljudi koji se bave tom vrstom kriminala nemaju problem pri ulasku u najosiguranije galerije na svijetu", kaže Dženan Jusufović, direktor Centra za kulturu pod čijim okriljem sada djeluje Međunarodna galerija portreta.
Umjetnine nedovoljno zaštićene
U ulozi direktora Centra protiv krijumčarenja umjetninama Jusufović ističe da su uposlenici muzeja i galerija u našoj zemlji svjesni kakvo bogatstvo drže u svojim fundusima te se u skladu sa svojim mogućnostima trude to i sačuvati.
Međutim i pored toga, Jusufović naglašava da umjetnine u našoj zemlji u fizičkom i tehničkom smislu nisu zaštićene onako kako bi trebale biti.
"Mi imamo muzeje koji nemaju osnovne uslove za rad zaposlenika, ali i čuvanje eksponata. BiH je siromašna zemlja u smislu da se izdvaja malo ili nikako za osiguranje umjetničkih djela i eksponata, a trebalo bi biti suprotno. S druge strane, jedna slika koja se nalazi u galeriji ili depou ne može vječno biti okačena na zid, a da se na njoj ne uradi restauracija ukoliko je uništena. To su skupe tehnologije, a nama je problem i nedostatka kadra. Naše ustanove kulture sada faktički preživljavaju", dodaje on.
Na meti pljački su i privatne galerije i kolekcionari, a Jusufović kaže da nedovoljna obučenost istražnih organa također predstavlja određenu vrstu problema u BiH. S tim u vezi Centar protiv krijumčarenja umjetninama trenutno u saradnji sa OSCE-om izrađuje priručnik koji će biti od velike koristi za pripadnike Granične policije BiH, ali i svih ostalih sigurnosnih agencija koje djeluju u našoj zemlji.
Jusufović navodi da je najvažnije raditi pospise umjetničkih djela. Prema muzejskim propisima i standardima popis bi se trebao vršiti svakih pet godina, što se poštuje u Umjetničkoj galeriji BiH, Međunarodnoj galeriji portreta u Tuzli i Muzeju savremene umjetnosti RS.
Zbog specifičnog načina djelovanja, zaposlenici Muzeja istočne Bosne u Tuzli popis vrše jednom godišnje, s tim da kustosi muzeja imaju obavezu tokom cijele godine da provjeravaju stanje i uslove u kojima se eksponati nalaze. Na taj način preventivno se djeluje ukoliko se primjeti neka eventualna opasnost ili problem koji bi mogao nastati.
"Umjetničko djelo" sa zalijepljenom bananom na zid prodano za 6,2 miliona dolara
