U najavi izložbe navedeno je nekoliko riječi Jacquesa-Yvesa Rossingola, koji podsjeća na događaj star četiri decenije.
"Radi se o lijepim fotografijama koje nam pokazuju ostatke nekog prethodnog vremena, posljednje slike jednog zastarjelog, naivnog svijeta praznovjerja i fetišizma koje podrazumijeva određenu dozu sažaljenja nad tim pomalo lakovjernim, prostodušnim narodom. Sve što vidimo na Milomirovim fotografijama, od medaljona do vjerskih ispovjesti, svete vodice, pobožnih slika i brojanica, sve je na svome mjestu, i potpuno savršeno se uklapa u ogromnu, bez prestanka prilagođavanu i obrađivanu, tradiciju modeliranja zapadnjačke duše već više od hiljadu godina. Sve što pronalazimo na tim fotografijama vraća nas toj cjelokupnoj tradiciji", piše Rossingol.
Dodaje kako Strašni predstavlja "lijepu cjelovitost": "Lica, stavove, ukrase, krajolike, sve je od suštinske materije, ništa tu nije dodato mehanički, na silu, uspomoć "kulture". Naravno da se radi o svijetu kojem nema budućnosti; lični odnos sa Bogom je nešto što Zapad sve manje i manje razumije. A upravo tom odnosu dugujemo neke od najzanimljivijih, možda i najvažnijih, postignuća: ispit savjesti, naprimjer".
"Milomirove fotografije dragocjene i u mnogo čemu dragocjenije od umjetničkih fetiša. Naspram vlasti primitivizma zasljepljenog umjetnošću, naspram mehanizacije duha kroz kulturno ćaskanje, Milomir nas podsjeća da još uvijek postoje mjesta otpora, vjerska, narodna, mjesta gdje je duh još živ. Mjesta u kojima ljudi i dalje pokušavaju da žive svoje ljudske živote, jednostavno i sa svom otmjenošću koje im takav život nudi, i koji nam je toliko blizak. Milomir Kovačević budi ono najljepše u našem pogledu", zaključno navodi.
Izložba će biti otvorena do 6. novembra u pariskoj galeriji Espace photographique de l'Hotel de Sauroy, koja se nalazi u samom srcu Pariza, nedaleko od muzeja Pabla Picassa.
