Monografiju Sarajeva, koncipiranu u hronološkom smislu, izdala je Gradska uprava Grada Sarajeva. Prva fotografija iz monografije, ujedno i najstarija, nastala je prije izgradnje Vijećnice. Tačan datum je nepoznat.
Zijah Gafić, urednik monografije, izjavio je da dolazak fotografije u BiH otprilike koincidira s austrougarskom okupacijom, periodom koji monografija obuhvata.
"Knjiga je koncipirana u hronološkom smislu, od nastanka zvanično najstarije fotografije grada pa sve do 2020. godine, uključujući ključne periode u razvoju i rušenju grada", kazao je.
U monografiji se nalaze fotografije nastale tokom Prvog i Drugog svjetskog rata, razvoja osamdesetih, Olimpijade, perioda agresije, kao i iz savremenog perioda.
"Kada je riječ o fotografijama, ne može se izdvojiti nijedan autor, jer nam je to bio cilj... Nema smisla izdvajati pojedinca, jer ne funkcioniše knjiga tako", rekao je Gafić.
Napominje da mu je tokom izrade monografije, s obzirom na to da je Sarajlija, osjećaj odgovornosti bio najdominantniji.
Nihad Kreševljaković, koji je učestvovao u izradi monografije, istakao je da je cilj bio vizuelno ispričati jednu uzbudljivu i drugačiju priču Sarajeva.
"Cijela knjiga bazirana je na ideji da fokus bude na ljudima, jer vjerujemo da ljudi, a ne arhitektura, čine emociju prema prostorima koje posjećujemo", istakao je Kreševljaković.
