Mostarci obilježili 90 godina od rođenja Predraga Matvejevića: Službeni grad ga nije prepoznao
Govoreći o liku i djelu Predraga Matvejevića, povjesničar Dragan Markovina je kazao kako je on najveći intelektualac ovog grada, BiH i svih ovih prostora, koji je imao ozbiljnu svjetsku sveučilišnu karijeru na La Sapienzi i Sorbonni i da je autor najprevođenije knjige s ovih prostora "Mediteranski brevijar".
"S cijelim nizom stvari koje je napisao i objavio teško da će ga netko stići u skorije vrijeme iz Mostara ali i s ovih prostora", kazao je Markovina.
Također je naglasio kako je veliki broj građana Mostara svjesno tko je Predrag Matvejević, što su potvrdili i na dolazak obilježavanja 90 godina od njegovog rođenja. Ali smatra kako je veliki problem što to Grad Mostar to nije prepoznao, što se očitovalo kako je naglasio i u činjenici da je njegova rodna kuća srušena u tom gradu.
Izrazio je žaljenje zbog toga ali i zbog činjenice kako u Mostaru nije uspostavljen neki memorijalni ili istraživački centar, ili ulica i trg u čast Predragu Matvejeviću, koji je po njegovim riječima to definitivno zaslužio.
"Ništa se ovdje službeno nije uspostavilo, a prošlo je već nekoliko godina od kada je Matvejević umro, tako da službeni Mostar , šta god oni govorili o ovome zapravo nema ništa", ustvrdio je Markovina.
Smatra kako ni jedan pokušaj koji je išao u tom smjeru nije uvažavao političku realnost grada i da političke volje i mudrosti u pristupu nije bilo kod vodećih ljudi Grada Mostara, te izrazio nadu da će se to jednom promjeniti, te da će Matvejević u svom rodnom gradu dobiti zasluženo mjesto.
Komunikolog Dario Terzić kazao je Predraga Matvejevića, čovjek koji je zadužio, ne samo Mostar, već Mediteran, te napomenuo da je njegova najpoznatija knjiga, Mediteranski brevijar, jedno veliko putovanje Mediteranom.
"To njegovo imaginarno putovanje je krenulo sa željom da napiše nešto o moru, a želio je pisati o moru jer Neretva iz Mostara vodi prema moru. Tako da je to bilo jedno posebno putovanje gdje nije važna krajnja tačka nego putovanje kao traganje, a ono ipak polazi iz Mostara jer ljudi koji su rođeni u gradovima na rijekama vide samo na drugu stranu rijeke. Vidik je ograničen, on je želio vidjeti mnogo više, želio je vidjeti pučinu i tako je krenula priča u Mediteranskom brevijaru", pojasnio je Terzić.
Naglasio je da su njegove knjige čitane u cijeloj Evropi i nije on samo mostarski već i mediteranski pisac koji zaslužuje posebno mjesto u svom rodnom gradu.
Predrag Matvejević je rođen u Mostaru 7. oktobra 1932. godine, a preminuo u Zagrebu, 2. februara 2017. godine. Bio je hrvatski i talijanski državljanin, član Akademije nauka i umjetnosti BiH od 2002. godine i jedan od najprevođenijih književnika u svijetu s područja Balkana. Grupa talijanskih intelektualaca je 2016. predložila Matvejevića za Nobelovu nagradu za književnost.
