Mujo Begić u Cazinu promovisao novu knjigu i otvorio izložbu fotografija "Kad je vrijeme stalo"

Izložba fotografija "Kad je vrijeme stalo" dio je naučno-istraživačkog projekta dokumentovanja zločina protiv čovječnosti i međunarodnog prava počinjenih na području Bosanske Krajine, a prikazuje satove i lične predmete pronađene u masovnim grobnicama uz žrtve. Izložba je zajednički projekt autora i Instituta za istraživanje zločina protiv čovječnosti i međunarodnog prava Univerziteta u Sarajeva, a do sada izložba je bila postavljena u Bihaću, Sarajevu, Zagrebu i Mostaru.

"Većinu fotografija zajednički smo uradili Edis Vojić i moja malenkost. Ono što je interesantno je činjenica da su skoro svi satovi koji se nalaze na ovim slikama stali baš u vrijeme kada su žrtve ubijene, a u čemu se krije i posebna simbolika. Upravo zbog toga smo željeli pokazati da, unatoč tome, vrijeme nije stalo i da pamtimo sve žrtve. Kažu da je čovjek mrtav tek onda kada ga više niko ne pamti. Mi sa ovom izložbom želimo pokazati da ne zaboravljamo žrtve i da im odajemo dužni pijetet", rekao je Begić za Klix.ba.

Najveći broj fotografija nastao je iz masovne grobnice Tomašica, ali i drugih širom Bosanske Krajine. Izložba ostaje u Cazinu do 25. januara.

Nakon otvaranja izložbe, održana je promocija Begićeve osme knjige "Genocid u Sanskom Mostu". Riječ je o naučnoistraživačkom radu koje predstavlja prvu sveobuhvatnu studiju o ratnim zločinima počinjenim u Sanskom Mostu.

Knjiga sadrži više od 850 stranica dokumenata poput policijskih i drugih izvještaja, medicinske i obdukcione nalaze, vještačenja, svjedočenja i mnogo relevantnih izvora koji će poslužiti budućim istraživačima, ali i mlađim naraštajima, koji trebaju da se upoznaju sa dešavanjima na ovim prostorima.

"Dokumentirao sam sve masovne i pojedinačne zločine i ubijanja, kao i sve masovne i pojedinačne grobnice. Navedeno je preko 720 žrtava imenom i prezimenom uz tačne metode i načine kako su ubijeni, nestali ili pokopani. Smatrao sam i da prostor Bosanske Krajine treba staviti u fokus kada su u pitanju stradanja, jer mislim da je na određeni način zapostavljen i da se vrlo malo zna o onom šta se ovdje dešavalo u odnosu na druge krajeve BiH. Ako znamo da je u Bosanskoj krajini tokom rata postojalo oko 150 logora kroz koje je prošlo blizu 100.000 Krajišnika, onda mislim da se argumentovano može govoriti o počinjenju genocida i na ovom prostoru", rekao je autor.