“Nacionalna geografija” u NPS-u: Film o lokacijama srebreničkih masovnih grobnica
Kako je rekao sam autor, film “Nacionalna geografija” prikazuje geografiju genocida nad Bošnjacima u okolini Srebrenice.
"Za mnoge Bošnjake, Srebrenica je još uvijek previše bolna tema. Za mnoge Bošnjake, naročito mlade, bol i osjećanje dužnosti u vezi sa Srebrenicom se prepliću sa njihovom željom da žive svoj život, kreativan i radostan. To je kontradikcija, koja zbunjuje i muči. Za mnoge Srbe, Srebrenica je tabu tema. Mnogi Srbi, naročito mladi, ne znaju kako da se postave u odnosu na Srebrenicu. Neki Srbi biraju da ne vjeruju u stvarnost i radije grade fantaziju o svjetskoj konspiraciji protiv Srba i negiraju genocid.
Ipak, neovisno o emocijama i željama, Srebrenica je činjenica. Genocid je najveći zločin. To je zločin koji nas dovodi u pitanje kao ljudsku vrstu. Genocid koji je počinjen nad Bošnjacima u BiH od 1992.-95. je najveći zločin u Evropi nakon holokausta. Srebrenica nije jedino mjesto gdje je genocid počinjen, ali je najveće stratište. Implikacije genocida su mnogostruke – antropološke i metafizičke prije svega, a tek onda pravne, političke i historijske.
Zatočenja hiljada muškaraca, egzekucije i bacanja ubijenih Bošnjaka u masovne grobnice, zatim raskopavanje tih masovnih grobnica i transport dijelova tijela pomiješanih sa zemljom i ponovno bacanje u sekundarne masovne grobnice, i ponovno zatrpavanje - opisuje operaciju masovnog zločina. Nije moguće zanemariti genocid. Ne zbog nekog političkog razloga, nego zbog razloga koji se tiču svih ljudi", rekao je Pašović između ostalog.
Na fotografijama koje prate izvještaje o masovnim grobnicama, uglavnom se vide raskopana zemlja i forenzičari koji rade. Ne vidi se gdje se, zapravo, nalazi ta masovna grobnica. Mi smo snimali na oko 90 lokacija na području dugom preko 100 km. Ono što nas je šokiralo je činjenica da je većina masovnih grobnica oko Srebrenice, bila u naseljenim mjestima; često u dvorištima privatnih kuća; često pored glavnih puteva. Zatočenja, mučenja i strijeljanja su se dešavala u osnovnim školama ili na poljoprivrednim dobrima.
Pašović podsjeća da nije bilo moguće da se takva masivna operacija, kao što je genocid, odvija u tajnosti.
Amor Mašović je ustanovio proces identifikacije svake pojedinačne žrtve. To je prvi put u historiji da se žrtve rata pojedinačno identificiraju. Značaj toga za porodice i za historiju je neprocjenjiv. Rad Međunarodne komisije za nestale osobe i upotreba DNK analize u identifikaciji je historijski presedan. Bez ovog naučnog procesa, identifikacija bi bila nemoguća za više od 30.000 nestalih osoba u BiH. Još 7.000 ljudi, Bošnjaka, Srba, Hrvata i ljudi drugih nacionalnosti, nije pronađeno. Istražitelji Instituta za nestale osobe pronašli su više od 7.000 posmrtnih ostataka Bošnjaka ubijenih u okolini Srebrenice. Još 1.100 žrtava nije pronađeno.
"Jasno je da život ide dalje. Kao što bilje raste na mjestima gdje su bile masovne grobnice. Ali nije moguće izbrisati sjećanje na ubijene ljude i sjećanje na okrutnost zločinaca. Neko bilje može rasti na mjestima gdje su bile masovne grobnice – žara, korov, čak i kukuruz. Ali, na mnogim mjestima smo vidjeli da pšenica ne može rasti na tim mjestima. Nešto se promijenilo u samoj zemlji.
Srebrenica nije nešto što je bilo i što će proći. To je činjenica s kojom živimo mi, i s kojom će živjeti generacije koje dolaze. Zato je neophodno uspostaviti ispravan lični, socijalni, etički i filozofski odnos prema Srebrenici.
Bošnjaci jesu i biće obilježeni Srebrenicom. Bošnjaci moraju naučiti kako živjeti sa sviješću o genocidu.
Negiranje genocida ne može promijeniti činjenice. Negiranje genocida u slučaju genocida nad Bošnjacima u BiH, šteti prije svega Srbima. Mladi Srbi nemaju veze sa genocidom. Negatori genocida ih uvlače u nešto što nije njihov život i nije njihova priča. Optužuju ih za saučesništvo u zločinu za koji ovi mladi ljudi nisu ni mogli znati, niti su na bilo koji način odgovorni za njega.
Mi moramo shvatiti značaj genocida izvan političkog i sentimentalnog. Da bi spriječili ekstremizam i da bi ispunili svoj zadatak prema Evropi i svijetu, prema civilizaciji, mi moramo razumjeti činjenice i svjedočiti o ovom najvećem zločinu i njegovim posljedicama.
A mladi Bošnjaci i Srbi, da bi živjeli sretan život, na koji imaju pravo i koji im pripada, moraju zajednički graditi budućnost", kazao je Pašović.
Filmu će prethoditi premijera kratkog dokumentarnog filma “Traganje”.
Reditelj: Haris Pašović; Direktor fotografije je Alen Alilović; Snimatelj tona: Igor Lončarević; Montažer: Goran Lončarević Goc; Prevoditeljica: Senada Kreso. Izvršni producent: Ismar Hadžiabdić; Post-produkcija: Source. Koproducent: L’Agence a Paris.
Salaha razočarali čelnici Liverpoola pa napravio potez kojeg nije pet godina
Hana Hadžiavdagić: Onima koji imaju "rezervne" države želim da barem poštuju zemlju u kojoj žive
