Kultura
99

Nalivpero, kaput, sat i pisaća mašina Derviša Sušića čuvaju se u tuzlanskoj biblioteci

Piše: M. H.
(Foto: Darko Zabuš/Klix.ba)
Narodna i univerzitetska biblioteka "Derviš Sušić" Tuzla obilježava 70 godina uspješnog obavljanja zadataka nosioca razvoja bibliotečke djelatnosti na tuzlanskom području, u funkciji obrazovanja, informiranja i zadovoljavanja kulturnih potreba stanovništva.

Tuzlanska biblioteka proteklu godinu ispratila je brojnim kulturno-obrazovnim događajima, znatno većim brojem korisnika, automatizacijom posudbe bibliotečke građe, revizijom kompletnog bibliotečkog fonda, te pripremama za obilježavanje 70 godina postojanja i rada (1946.-2016.).

Ekipa portala Klix.ba posjetila je ovu tuzlansku ustanovu koja već sedam decenija njeguje kulturu i doprinosi kvalitetnijem obrazovanju stanovništva.

U februaru protekle godine tuzlanska Biblioteka u ulozi izdavača predstavila je reprint izdanje knjige Strahimira Kranjčevića "Trzaji" iz 1902. godine, prema mišljenju kritičara, njegovog najboljeg djela.

"Tuzla se Silviju Strahimiru Kranjčeviću odužila na adekvatan način", kazao je direktor tuzlanske biblioteke Edin Jahić.

Savremena biblioteka sa elektronskim karticama

Biblioteka broji više od 5.000 aktivnih korisnika, a ove godine je povodom Svjetskog dan knjige i autorskih prava, te mjeseca knjige upriličen besplatni upis kao poklon ljubiteljima knjige, kojem su se posebno radovali učenici osnovnih škola.

Biblioteka prati razvoj novih tehnologija, te je već dugi niz godina članica COBISS-a, Kooperativnog online bibliografskog sistema i servisa, a od ove godine uvedena je automatska pozajmica bibliotečke građe u okviru koje novi članovi dobijaju elektronske kartice sa svojim kodom.

Ovaj sistem omogućava korisnicima pretraživanje fonda Biblioteke putem interneta, te povezivanje Biblioteke sa drugim članicama COBISS-a.

Naš sagovornik naglašava da je NUB Derviš Sušić prva članica ovog sistema koja je izvršila reviziju bibliotečkog fonda u BiH, na što je menadžment ove firme izuzetno ponosan.

"U ovoj godini organizirali smo niz književnih promocija novih izdanja, kako autora iz naše zemlje, tako i iz susjednih zemalja pa i šire, poetskih večeri, stručnih predavanja, izložbi, kurseva, debata, javnih tribina, naučnih skupova, pričaonica za djecu, te drugih obrazovno-kulturnih događaja. Vrata su nam otvorena za sve one koji žele svoju pisanu riječ da podijele sa drugima", kazao je direktor Jahić.

Besplatni kursevi stranih jezika

U 2015. godini u ovoj tuzlanskoj ustanovi su organizovani besplatni kursevi arapskog i turskog jezika, te njemačkog i engleskog.

Tokom godine menadžment Biblioteke je u ulozi donatora obilazio druge manje biblioteke i poklanjao im knjige.

"Knjige koje nam nisu potrebne prosljeđujemo drugima, kao što smo to činili u Maglaju, Olovu, Rahiću, Teočaku, Zenici, Doboj Istoku, Prihvatnom centru Duje i drugima. Cilj nam je da ovakvim donacijama ojačamo i obogatimo fond manjih biblioteka jer one nemaju budžet za nabavku knjižnog fonda", kazao je Jahić.

Za tuzlansku biblioteku 2015. godina je bila značajna po tome što se u okviru 15. Međunarodnih književnih susreta "Cum grano salis" obilježavao jubilej - devedeset godina od rođenja književnika Derviša Sušića (1925.-1990.), a Biblioteka je jedan od organizatora ovog događaja.

Tim povodom su zaposlenici Biblioteke na Gradskom groblju Bare u Sarajevu odali počast književniku i nekadašnjem direktoru. U organizaciji Bošnjačke zajednice kulture Preporod Vlasenica, u saradnji s Udruženjem intelektualaca Podrinja, BZK Preporod Tuzla i JU NUB Derviš Sušić Tuzla u Vlasenici je održana kulturno-književna manifestacija kojom je obilježeno 90 godina od rođenja Derviša Sušića.

U zavičajnoj zbirci kao neprocjenjivo blago čuvaju njegovu pisaću mašinu, ručni sat, nalivpero, kaput, šešir, naočale, lične predmete i knjige koje je napisao.

Sjećanje na pisca živi

Podsjećamo, tuzlanska biblioteka njegovo ime nosi od aprila 2002. godine. Derviš Sušić rođen je u Vlasenici 1925. Djelovao je kao književnik i novinar u BiH u drugoj polovini 20. vijeka.

Kao učenik sarajevske Učiteljske škole 1941. godine učlanjen je u SKOJ, a 1942. godine je sa grupom učenika otišao u partizane, što je imalo značajnog uticaja na teme njegovih književnih djela.

Nakon rata radio je kao učitelj i novinar, te kao urednik Omladinske riječi, a kasnije i kao urednik dnevnog lista Oslobođenje. Nakon toga u Tuzli postavljen je za referenta za kulturu i narodno prosvjećivanje u Tuzli, a potom za direktora Narodne biblioteke Tuzli. Dobitnik je nekoliko značajnih nagrada za književnost, a bio je redovni član Akademija nauke i umjetnosti BiH.

Poznata djela su mu romani: Pobune, Uhode, Hodža strah, drama Veliki vezir itd. Umro je u Sarajevu 1990. godine, a ove godine obilježeno je 90 godina od rođenja i 25 godina od smrti ovog pisca itekako značajnog za bosanskohercegovačko književno stvaralaštvo.