Namik Kabil predstavio "Amarcord": Topline trebinjskog sunca nema pod kalifornijskim svodom
"Amarcord" je roman o autorovom emigrantskom iskustvu u Americi, potom i o godinama koje su prethodile njegovom odlasku, životu i odrastanju na rijeci u Trebinju, specifičnom gradu čiju toplinu nije mogao pronaći ispod kalifornijskog sunca, o izmještenosti i hrabrosti da se krene u ponovno proživljavanje godina koje su bitno determinisale njegovo autorsko i ljudsko biće.
"Čovjek se bori, pa tek poslije razmišlja o tome koliko ga je neko iskustvo obilježilo. Nema se previše vremena za metafiziku i misli o tome šta vas je zadesilo. Tek naknadno vas to osvijesti", priznao je Kabil govoreći o iskustvu pisanja romana.
Dodao je da mu je prilikom pisanja ovog romana o snazi volje, mogućnostima, spremnosti i nepronalaženju izgovora najvažnije bilo "da pokuša prepoznati ono što je artificijelno, što se ne uklapa".
"Sa ovakvom knjigom, koja je autobiografija, ali i fikcija, uvijek je balans najteže pitanje - šta ostaviti, a šta izbaciti?", kazao je pisac rođen u Tuzli, a odrastao u Trebinju.
On je studirao film u SAD-u i napisao nekoliko nagrađivanih scenarija, između ostalog i scenario za igrani film "Kod amidže Idriza" reditelja Pjera Žalice, a uradio je i scenario i režiju za "Čuvare noći". Za dokumentarni film "Informativni razgovori" dobio je nagradu "Srce Sarajeva" 2007. godine, a nakon toga i druge međunarodne nagrade.
Zbog svega toga poručio je da je dok je pisao knjigu u glavi napisao i film, međutim nije siguran da će "Amarcord" biti pretočen u takvu formu.
"Knjiga ima hibridnu formu, nešto je između romana, literature i filma, tako da sama po sebi ima više perspektiva. Da li će biti filma - ne znam. Danas je komplikovano snimiti film, ali priželjkujem da snimim film o Americi. Kada pišete knjigu, to uvijek najviše zavisi od vas, koliko ste posvećeni, skoncentrisani, u kondiciji, a kad snimate film - to je potpuno drugačija priča, radi se o timskom radu", kazao je Kabil.
Miljenko Jergović svrstava Namika Kabila među rijetke sretnike koji su imali dara da u književni tekst pretvore ono što je dio proživljenog.
"Teško je zamisliti roman kojem bi pristajalo da ponese veliki Fellinijev naslov. A roman Namika Kabila mogao se zvati jedino tako: Amarcord. Neko će reći da je to Amarcord s ironičnim odmakom, ali ovaj čitatelj misli da nije. Kao i onaj prvi, i ovaj je Amarcord snažna i sveprožimajuća apologija sjećanja. U Kabilovom slučaju: sjećanja na egzil i na ono što je bilo prije. Nisam u mome jeziku pročitao ljepšu izbjegličku knjigu. Njena ljepota je u jednostavnosti, kakvu u Namika Kabila poznajemo i odranije, iz scenarija za Žaličin film Kod amidže Idriza. On savršeno vlada detaljem, riječima koje je napisao, ali i onima koje je prešutio, čime stvara takvu čaroliju priče da će se istoj rečenici jedan smijati, dok će drugi plakati. I obojica će biti u pravu", napisao je Jergović.
Knjiga čiju je naslovnicu osmislio Amer Kapetanović može se kupiti u sarajevskoj knjižari Buybook.
Hana Hadžiavdagić: Onima koji imaju "rezervne" države želim da barem poštuju zemlju u kojoj žive
