Izložba obrađuje svakodnevnicu i modernizaciju svakodnevnog života u bivšoj Jugoslaviji, a značajnim dijelom je rezultat prikupljanja materijala koji se još uvijek nalaze u vlasništvu građana širom bivše države.
"Mi smo do sada imali neke teške teme koje je važno obrađivati, ali sada prvi put poslije dugo vremena Muzej se bavi temom o socijalističkoj Jugoslaviji. Svakodnevni život je u muzeologiji rijetko zastupljen i te teme tek danas dolaze", rekla je direktorica Historijskog muzeja BiH Elma Hašimbegović.
Izložba će trajati naredna dva mjeseca, a programi će biti prilagođeni najmlađima, ali i onima koji su život proveli u bivšoj Jugoslaviji. Hašimbegović se prilikom otvaranja zahvalila građanima Sarajeva koji su svojim predmetima nesebično pomogli upotpunjavanju same izložbe.
"Građani su se vrlo brzo odazvali pozivu za prikupljanje predmeta svakodnevnice koje su korišteni '60-ih, '70-ih i '80-ih godina. Oni su tako obogatili fond Muzeja koji se sada proširuje na period novije historije. Ovo je i poziv onima koji u svojim kućama još uvijek imaju materijal koji bi mogli posuditi ili pokloniti Historijskom muzeju", rekla je direktorica Historijskog muzeja BiH.
Neda Knežević, direktorica Muzej istorije Jugoslavije, izrazila je zadovoljstvo što zajedno sa svojim kolegama gostuje u glavnom gradu BiH i što će izložba biti u postavci do decembra.
"Naše dvije institucije su dosta povezane jer je Muzej istorije Jugoslavije pravni nasljednik Muzeja revolucije naroda i narodnosti, a Historijski muzej BiH je pravni nasljednik Muzej revolucije BiH. Zato se naši fondovi prepliću i mi se nadamo mnogim budućim uspješnim projektima kao što je ovaj", rekla je Knežević.
Kustosica beogradskog muzeja i autorica izložbe Ana Panić upotpunila je opažanja direktorice Knežević naglasivši da građani bivše Jugoslavije samo zajedno mogu obraditi i predstaviti ono što su ionako zajedno stvarali.
"Ovo je prva izložba o svakodnevnom životu kojom se bavimo jer se često smatra kako historijska distanca nije dovoljno velika, što je otežavajuća, ali i olakšavajuća okolnost. Otežavajuće je jer ima ljudi koji će reći da tako nije bilo i da se oni sjećaju drugačije, a olakšavajuće je to što ljudi daju predmete i prenose svoja svjedočanstva i to je ono što je dragocjeno", zaključila je Panić.