Norvežani izdvojili više od 90.000 KM za digitalizaciju originalnog rukopisa "Na Drini ćuprija"
Čitav projekat digitalizacije djela "Na Drini ćuprija" finansira Norveška ambasada u Bosni i Hercegovini koja poklanja pažnju ulaganju u kulturu, ali i infrastrukturu BiH, te je ovom prilikom izdvojila više od 90.000 KM sredstava.
Ambasadorica Kraljevine Norveške u BiH Vibek Lilloe kazala je kako je i sama pročitala skoro sva djela Ive Andrića, istaknuvši kako njegova djela imaju univerzalne vrijednosti i ideje koje se mogu primijeniti i u današnjem društvu.
Dodala je kako će u sklopu ovog projekta od velikog značaja za kulturnu baštinu BiH, sljedeće godine u Sarajevo doći profesor Sven Menesland koji je predavao južnoslavenske jezike na univerzitetu u Oslu, te koji voli Bosnu i Hercegovinu o kojoj je napisao i nekoliko knjiga.
Digitalizirani dokument je sačuvan za vječnost
Digitalizacija teksta "Na Drini ćuprija" će omogućiti pristup ovom tekstu svima, a omogućit će uvid u genezu nastanka ovog djela, kao i detalje koji dosad nisu bili dostupni široj javnosti.
"Digitalizacijom će ovaj dokument biti sačuvan za vječnost i moći će se čitati za 100, 200, 300 godina... ne moramo se plašiti poplave, požara, niti brinuti da će se papir raspasti nakon određenog vremena. Imamo digitalnu kopiju koja će postojati zauvijek", pojasnio je James Lyon, historičar i osnivač Fondacije za zaštitu historijskog naslijeđa koja učestvuje u projektu digitalizacije ovog rukopisa.
On je dodao kako će u ovom procesu biti upotrijebljena najsavremenija oprema za digitalizaciju sa ciljem očuvanja imidža dragocjene svjetske kuturne baštine.
"Ja sam historičar po profesiji i historija je ono što najviše volim, a Bosna i Hercegovina je prebogata njome. Nažalost, kulturno-historijsko naslijeđe je bilo sistematski uništavano kroz tri rata u posljednjih sto godina, potom vremenskim nepogodama, ali i zbog ličnog nemara vladajućih struktura. Bez obzira na to, neke stvari ne smiju pasti u zaborav. Zaborav donosi neznanje i digitalizacijom se borimo protiv zaborava kako bismo akademskoj, ali i široj javnosti, te generacijama koje dolaze omogućili da saznaju kako o svojoj, tako i o tuđim historijama", kazao je Lyon, te dodao kako je uvođenje digitalnih izdanja standard u svim savremenim akademskim i obrazovnim institucijama, te najbolji način za očuvanje vrijedne građe.
Veliki događaj za Bosnu i Hercegovinu
Damir Asenijević, urednik digitalnog izdanja rukopisa romana "Na Drini ćuprija", je kazao kako je ovo veliki događaj za Bosnu i Hercegovinu jer se prvi put digitalizira ključan tekst za historiju naše zemlje, ali i Jugoslavije.
"Ovim projektom preuzimamo odgovornost za ono što nam je ostavljeno i svjesni smo toga da ovaj tekst pripada svima nama, svim građanima i građankama Bosne i Hercegovine. Postoje dvije verzije ovog teksta o kojima se dosad nije mnogo govorilo i mislim da je ovo vrijeme kad ćemo ponovo imati mogućnost da otvorimo raspravu o temama važnim za našu historijsku i književnu tradiciju i izučavanje književnosti, ali i kulturnog naslijeđa u BiH", kazao je Asenijević.
U 2016. godini Muzej književnosti i pozorišne umjetnosti obilježava 55 godina postojanja, a iste godine se obilježava i 55 godina otkako je Ivo Andrić dobio Nobelovu nagradu za književnost.
Ovaj projekat su, pored Norveške ambasade, podržali Sarajevska pivara i Oslobođenje.
"Umjetničko djelo" sa zalijepljenom bananom na zid prodano za 6,2 miliona dolara
