Oaza umjetnosti na Breškama kod Tuzle: Pod stoljetnim lipama nastaju jedinstvena djela

U Breškama je proteklih dana stvaralo 12 umjetnika iz Bosne i Hercegovine, Hrvatske, Srbije, Crne Gore, ali i Mađarske, a tu je bila i likovna kritičarka iz Splita.

Posebno nadahnutog zatekli smo akademskog vajara Aleksandra Večerinovića iz Šapca, koji nam kaže da učešće na ovoj likovnoj koloniji zasigurno pozitivno utječe na njegov umjetnički razvoj. Ovaj Srbijanac jedan je od najspecifičnijih umjetnika koji su dosad učestvovali u koloniji jer svoj lični pečat ostavlja na kamenu.

"U kamenu kao materijalu sam se najviše pronašao, on je oblikovao mene, a ja njega. Moj rad je veoma specifičan, a zbog prašine i buke sam izolovan od ostalih umjetnika. Iskreno, malo je dana za jedan ovakav poduhvat, međutim, sve će imati smisao kada gledaoci budu ostvarili interakciju, odnosno kada budu vidjeli konačni proizvod", priča nam Večerinović.

Likovni elementi koje ostvaruje unutar jedne hladne geometrizovane forme zapravo su lična istraživanja kojima se Večerinović bavi duži niz godina, odnosno od svojih akademskih dana. Za Breške kaže da su mu prilično inspirativne kao mjesto koje ima dušu, naglasivši da je umjetnicima veoma važna ljubav koja se među njima prožima tokom trajanja kolonije.

"Ljudi su ovdje pravi domaćini, što doprinosi tome da se mi osjećamo bolje. Jednostavno, ništa ne koči naš rad, odnosno nas kao umjetnike. Breške su prelijepe, a priroda kojom smo okruženi dovodi do toga da svako od nas malo 'odskoči' od prvobitne ideje za nastanak djela. Ja dajem skulpturu, ali dobijam mnogo više, a to su sjajna prijateljstva za cijeli život, kao i uspomene. Sve ovo morate doživjeti. Odavdje nosim najljepša sjećanja i svakako ću se vratiti ponovo u Breške i Tuzlu", dodaje Večerinović.

Umjetnički počeci akademskog slikara Aleksandra Markovića upravo se vežu za Breške, odnosno tamošnju likovnu koloniju. Ovaj rođeni Tuzlak već osam godina živi u Austriji, gdje djeluje kao slobodni umjetnik, a svojim korijenima se uvijek rado vraća jer mu pružaju dodatnu inspiraciju u stvaralaštvu.

"Korijeni su mi veoma inspirativni, a njihov utjecaj uvijek osjetim na djelima koje stvaram u okviru ove likovne kolonije. To se vidi kroz boju, oblik i neke druge likovne elemente. Vizuelno sam vezan za sve ovo jer sam odrastao uz te oblike, drveće, vegetaciju i atmosferu u konačnici", priča nam Marković, koji svake godine učestvuje u koloniji, a kroz poetiku ličnog umjetničkog izričaja, pokušava prenijeti ljepotu Brežaka.

Svoj mir ispod stoljetne lipe pronašla je akademska kiparka iz Zadra Lucija Jelić, a za vrijeme kolonije stvorila je tri slike na kojima dominiraju reljefi. Kroz razgovor nam kaže da je u Breškama prvi put, a svoj doživljaj prikazala je na djelima u kojima je kao materijal primarno koristila zemlju i jutanu špagu, uz vrlo malo pigmentnih dodataka.

"Posebnost likovnih kolonija predstavlja bivanje na novom mjestu i sa novim ljudima. To nam donosi priliku za nova poznanstvana, razmjenu mišljenja i ideja i to i jeste dragocjenost koju nalazimo ovdje te dalje nosimo sa sobom. To u konačnici utječe na naš dalji rad, stvaranju ideja, pristupa i uvođenja novih materijala", smatra Jelić.

Međunarodna likovna kolonija Breške ostavila je dubok trag na međunarodnoj likovnoj sceni, a organizatori se trude biti dobri domaćini. Da u tome uspjevaju potvrđuje činjenica da im se umjetnici nerijetko vraćaju.

"To nam je posebno drago te nam govori da radimo dobar posao i stvaramo lijepu priču iza koje na kraju ostaju plodovi, a to su radovi koje umjetnici stvore tokom sedam dana boravka. Ta umjetnička djela u biti stavljamo na prodaju u vidu aukcija, a novac prikupljen na takav način koristimo za stipendiranje mladih nadarenih učenika i studenata", ističe Kovačević.

Svi umjetnici okupljeni u Breškama pričaju jednu međunarodnu priču o Bosni i Hercegovini, jer njihova djela krase brojne obrazovne i druge institucije te sakralne objekte u našoj zemlji, ali i širom Evrope.

Tuzlanski ogranak Hrvatskog kulturnog društva Napredak u narednom periodu planira i organiziranje retrospektivne izložbe radova koji se i dalje nalaze u njihovom fundusu, a nastali su u okviru kolonije unazad dvije i po decenije.