O ovoj temi govorio je direktor NUB-a BiH Ismet Ovčina, koji je akcent u izlaganju stavio na budući razvoj biblioteke, kao institucije takvog nivoa koja, bez obzira na to šta je preživjela u prošlosti, gleda u budućnost i hvata korake s modernim vremenom u okviru bibliotečko-informatičkih standarda.
Ovčina je istaknuo da se NUBBiH smatra temljem naslijeđa BiH i jednom od prepoznatljivih institucija kulture u zemlji.
Potcrtao je da biblioteka u svojoj specijalnoj zbirci ima mnoge raritete, inkunabule i sve ono što jednu biblioteku čini državnom. Tu su i mnoga djela koja su, osim na domaćim, pisana i na mnogim jezicima civilizacija Istoka i Zapada - arapskom, perzijskom, turskom, njemačkom, mađarskom, hebrejskom i drugim jezicima.
"NUB predstavlja instituciju kulture upravo sa svojim fondovima koji govore o kulturi, znanju i dokumentarnom naslijeđu. To naslijeđe govori o onome što BiH jeste kroz vjekove, govori o njenoj kuturi i identitetu koji su prepoznatljivi i u mjerilima svjetske baštine", istaknuo je on.
Ukazao je također i na nekoliko negativnih segmenata koji opterećuju rad biblioteke i nisu pozitivna slika odnosa države prema takvoj instituciji. Tu je prvenstveno izdvojio dugogodišnji neriješen pravni i finansijski status NUB-a, kao jedne od sedam institucija kulture od državnog značaja.
"Te institucije žive i rade u ignorantskom odnosu države, ponekad i ponižavajućem, kada je riječ o pravnom i finansijskom statusu. Naprimjer, od nove godine nijedna marka nije proslijeđena NUB-u", naglasio je.
Podsjetio je i na pitanje obnove Vijećnice u kojoj je prije rata bila smještena nacionalna biblioteka, ali i još neriješeno pitanje buduće namjene te reprezentativne zgrade.
"Mi smo u svim papirima vlasnici tog prostora, ali možemo uvažiti samo drugačiju odluku Vijeća ministara BiH. Ipak, sumnjam da će iko imati dovoljno argumenata da nas iz te zgrade isključi. Najvažnije je da se Vijećnica obnavlja, mi želimo što prije da se vratimo u nju, jer to je naš dom i naš prepoznatljivi simbol", naglasio je Ovčina.
U konačnici je potcrtao nužnost rada i afirmacije svih biblioteka u BiH, uključujući i NUB. Kazao je da je to osnov izgradnje društva baziranog na znanju, u kojem moderno organizirane biblioteke pružaju znanje i informacije služeći korisnicima na način koji to današnje vrijeme podrazumijeva.
