Snimila je nekoliko nosača zvuka, za velike produkcijske kuće, na kojima su trajno zabilježene njene izvedbe kapitalnih djela svjetske pijanističke literature. Sa ovom iznimnom pijanisticom razgovarali smo o predstojećem koncertu, ekskluzivno za Klix.ba.
Ovo će biti Vaš prvi nastup u Bosni i Hercegovini i Sarajevu. Da li je umjetniku uopće važan grad u kojem nastupa?
Vrlo sam sretna što ću posjetiti Sarajevo i održati koncert u vašem gradu. Za mene je svako mjesto koje posjetim vrlo važno jer kada nastupam sa publikom dijelim svoju veliku ljubav – prelijepu i nevjerovatnu muziku. Muzika je prisutna u mom životu od najranijih dana, posebno klavirska muzika jer su moji roditelji bili pijanisti. Uvijek mi je uzbudljivo biti na sceni i svirati. Zato se radujem koncertu u Sarajevu i prekrasnoj muzici koju ću svirati za vaš prekrasni grad.
Iza Vas su nastupi u važnim dvoranama širom svijeta, brojne nagrade... Da li se umjetnik umori izvodeći ista djela i pokušavajući im dati novu svježinu?
Nikad se ne umorim čak ni kad ista djela izvodim godinama. Razlog je jednostavan – muzika nema ograničenja, i u svakoj kompoziciji možete pronaći nešto novo i zanimljivo, svaki put kad je izvodite. A partiture nude toliko detalja, to je tako zanimljiv proces koji nikada ne može biti dosadan. U tome je ljepota muzike i ono što je čini fascinantnom i nevjerovatnom.
Na sarajevskom koncertu ćete izvoditi Totentanz, Ples mrtvih, djelo koje je Liszt komponirao za klavir i orkestar?
Ovo je djelo rijetko izvođeno u Sarajevu, iako je svojevrstan način omaž žrtvama ratova, a ove godine obilježavamo 100 godina od početka Prvog svjetskog rata.
Totentanz je apsolutno remek-djelo! Ova kompozicija pokazuje Listzovu genijalnost, i kompozitorsku i pijanističku. Način na koji koristi temu Dies Irae kroz cijelo djelo, način na koji je transformira na koncu, kako grandiozno i veličanstveno zvuče klavirske partije i kako je čudesno ispisana interakcija orkestra i klavira. To je iznimno dramatičan komad, a u isto vrijeme profinjen, čak religiozan i intiman u nekim dijelovima. Mislim da ova vrsta muzike uvijek zvuči svježe bez obzira na političke i druge okolnosti koje se mijenjaju iz stoljeća u stoljeće. Ljudi će uvijek slušati ovu muziku i u njoj pronaći čitav dijapazon osjećaja – od boli, preko strasti i radosti, do žalosti i ljubavi.
Izvest ćete i djelo još jednog značajnog kompozitora Sergeja Rahmanjinova?
Rahmanjinov je poseban kompozitor za svakog pijanistu. Bio je genijalan pijanista i komponirao je genijalnu muziku za klavir. Uvijek je zadovoljstvo izvoditi njegova djela koja su kombinacija umjetnosti i umijeća ali su i dokaz nevjerovatne duše što se osjeti u svakoj noti. Njegova posljednja kompozicija za klavir i orkestar – Rapsodija na Paganinijevu temu je istinsko remek-djelo. Svaka nota je dragulj i u svakoj uživam dok sviram, a tako će biti i u Sarajevu, sigurna sam. Ne mislim da nam danas nedostaje prave umjetnosti, jer imamo bogatu tradiciju istinski darovitih kompozitora od kojih uvijek možemo učiti i umijeću i umjetnosti jer jedno bez drugog ne mogu. A muzika treba oboje!
U Sarajevu ćete nastupiti uz ravnanje dirigenta Aleksandra Markovića sa kojim ste i ranije sarađivali?
Da, sarađivali smo u više navrata i radujem se svakoj novoj saradnji s njim. Sa maestrom i Simfonijskim orkestrom HRT-a nastupam, prije Sarajeva, u Zagrebu i bit će to iznimna prilika za još jedan zajednički koncert, kojim ćemo zatvoriti Sarajevske večeri muzike i kojem se unaprijed radujem.
Više informacija o program SVEM-a možete naći na www.maf.ba.