Bogata prošlost
137

Otvorena izložba "Nacionalno blago Bosne i Hercegovine" u Vijećnici

Klix.ba
Foto: I. Š./Klix.ba
Nacionalno blago Bosne i Hercegovine, izložba pisanog kulturnog naslijeđa iz specijalnih zbirki Nacionalne i univerzitetske biblioteke BiH, svečano je otvorena večeras u Vijećnici, u prisustvu velikog broja zvanica.

Izložbu je otvorio predsjedavajući Predsjedništva Bosne i Hercegovine Šefik Džaferović koji je naglasio da je riječ o velikoj i važnoj izložbi.

"Pred nama je jedna od najznačajnijih izložbi pisanog kulturnog naslijeđa Bosne i Hercegovine u posljednjih pola stoljeća: "Nacionalno blago Bosne i Hercegovine" koja predstavlja kaleidoskop naše bogate kulturne prošlosti, pohranjene u specijalnim zbirkama Nacionalne i univerzitetske biblioteke Bosne i Hercegovine, koje su s pravom 2020. godine uvrštene na listu nacionalnih spomenika BiH", rekao je Džaferović.

Istakao je da izložba u autorskom smislu predstavlja osvježenje na polju promocije kulturnog naslijeđa u Bosni i Hercegovini. "Sam izbor građe i način na koji je predstavljena pokazuje erudiciju i širinu u razumjevanju kako kulture, tako i same historije Bosne i Hercegovine", rekao je Džaferović

Džaferović se zahvalio Nacionalnoj i univerzitetskoj biblioteci BiH koja je prema njegovim riječima, sinonim teške, istrajne borbe za državu Bosnu i Hercegovinu, te Fondaciji Alija Izetbegović koja organizacijom i ovog događaja potvrđuje svoju opredjeljenost da učestvuje u očuvanju i unapređenju temeljnih procesa u Bosni i Hercegovini, a kultura i kulturno naslijeđe to zasigurno jesu.

Ozbiljan rad na organizaciji izložbe

Okupljenim zvanicama u Vijećnici obratio se i Faris Nanić, predsjednik Upravnog odbora Fondacije Alija Izetbegović, organizatora izložbe, koji smatra da će izložba potaknuti mnoge na daljnje spoznaje te potaknuti razumjevanje drugih o nama, ali i našem samorazumjevanju te međurazumjevanju u našim različitostima, u našem bogatstvu i snazi, a ne slabostima.

"Koristim ovu priliku zahvaliti se g. Suljoviću na inicijativi, konceptu, ozbiljnom radu na odabiru dokumenata te vođenju ovog zahtjevnog i izuzetno važnog projekta, NUB-u na korespondenciji sa idejom i hrabrosti da se upusti u organizaciju izložbe", rekao je Nanić.

Direktor Nacionalne i univerzitetske biblioteke BiH Ismet Ovčina, naglasio je važnost izložbe koja predstavlja mozaik vrijedne građe koja je spašena nakon barbarskog granatiranja i spaljivanja Vijećnice. Zahvalio se autoru projekta izložbe, članovima Predsjedništva BiH na pokroviteljstvu, saradnicima iz NUBBiH idrugima koji su doprinijeli realizaciji ovoga projekta.

"Ovo je simboličan čin našeg povratka u Vijećnicu, naš dugogodišnji dom jer je NUBBiH prepoznatljivi simbol ove zgrade i obratno.", rekao je Ovčina.

Briga o kulturnom naslijeđu je proces koji traje

Amra Rešidbegović, dugodišnja voditeljica Specijalnih zbirki NUB BiH podsjetila je na ranije izložbe dokumentarnog blaga prije agresorskog spaljivanja Vijećnice, ali je istakla da ni jedna dosadašnja izložba nije imala ovakvu pažnju domaće i međunarodne javnosti.

"Pred nama je čudesna izložba najvrijednije, atraktivne, izvorne dokumentarne grade o BiH. Inicijator i autor izložbe svojim znanjem i posvećenošću, uspio je predočiti javnosti primjerke od ključne važnosti za razumijevanje državnosti, kulturno-historijskog razvoja, duhovnosti i vrijednosti Bosne i Hercegovine i njenih ljudi".

Amel Suljović, autor projekta izložbe i savjetnik za kulturu člana Predsjedništva Bosne i Hercegovine Šefika Džaferovića rekao je da jezgro izložbe čine domaći autori, prepisivači, rukopisi prepisani i djela štampana u Bosni i Hercegovini, te djela velikana kojima su se bosanskohercegovački autori rukovodili.

"Pažnji javnosti treba ukazati i na djela bosanskih sufijskih prvaka, Abdurahmana Sirrije, Hasana Kaimije i Abdulvehaba Ilhamije. Na Attara i njegov Govor ptica. Na čudesnu zbirku Mushafa koju su prepisali naši mladići, unoseći u svoja djela više od tinte i vještine. Zato ona traju do danas, kao da su jučer prepisana. Na djela šestorice viđenijih franjevaca, na evopske putopisce koji su otkrivali Bosnu i njene ljude, šaljući u Berlin, Beč, Paris i Sankt Petersburg sliku o nama, sliku o drugom. Prve štampane knjige i listove koji su nas oblikovali kao društvo, nalazeći rješenja za sve poteškoće koje mi danas nemamo", rekao je Suljović i dodao da je briga o pisanom kulturnom nasljeđu proces koji traje, i u kojem se smjenjuju naraštaji, čitave generacije. Proces u kojem se iznova vrši preispitivanje napora, ulaganja, odgovornosti i potrebnog znanja. To bi mogla biti i poruka ove važne izložbe.