Direktor festivala "Sarajevska zima" Ibrahim Spahić rekao je da su originalni radovi i autentični autori najznačajniji za BiH, a da je Nedžad Kurto spadao u red vrsnih bosanskohercegovačkih arhitekata.
Na otvorenju izložbe je naglašeno da je Kurto u dugogodišnjoj praksi pokazao poseban interes za zaštitu historijskih ambijenata te da je radio na projektima revitalizacije ambijentalnih cjelina Sarajeva, Jajca, Cazina, Tuzle, Foče i Mostara.
"Bez obzira na naziv izložbe ('Život i djelo sarajevskog arhitekte Nedžada Kurte') ovo je prezentacija samo jednog dijela onoga što je profesor Nedžad Kurto radio. To je onaj neki prekriveni i tihi ili, rekla bih, kabinetski dio posla profesora Nedžada Kurte kakvog ga uglavnom i pamtimo, a koji je prezentirao ovdje njegove izuzetno kvalitetne crteže i jednu malu igru asocijacija koju je uradio prezentirajući profile arhitekata", rekla je autorica izložbe i profesorica Lemja Chambbouh-Akšamija koja je bila najbliža saradnica Nedžada Kurte.
Podsjetila je na značaj profesora Kurte naglašavajući da je dobitnik brojnih nagrada i priznanja među kojima je i republička nagrada lista ''Borba'' za najbolju arhitektonsku realizaciju 1976. godine, te Šestoaprilska nagrada grada Sarajeva 1984. godine. Sa prisutnima je podijelila i impresivnu biografiju Nedžada Kurte.
Rođen je 1945. godine u Sarajevu, gdje je, poslije završene Klasične gimnazije, studirao i diplomirao na Arhitektonskom fakultetu u Sarajevu 1968. godine. Obrazovanje je dopunjavao studijem na Filozofskom fakultetu, postdiplomskim studijem u Holandiji i postdiplomskim studijem u Beogradu. Doktorirao je na Sveučilištu u Zagrebu 1988. godine s temom Arhitektura secesije u Sarajevu.
Bio je dekan i profesor na Arhitektonskom fakultetu i Akademiji likovnih umjetnosti u Sarajevu te honorarni profesor St. Peter’s Collegea na prestižnom Oxford Univerzitetu.
Autor je brojnih idejnih rješenja za revitalizaciju objekata kulturno-historijskog značaja za Sarajevo. Autor i koautor je više djela iz oblasti arhitekture i umjetnosti. Među njima su naslovi ''Arhitektura BiH i razvoj bosanskog sloga'' i ''Sarajevo MCDLXII - MCDLXCII (Sarajevo 1462.-1920.)''.
Preminuo je, nakon duge i teške bolesti, u septembru 2011. godine u Sarajevu, a iza sebe je ostavio brojna djela.
