Izložba, čiji su autori Aleksandra Bunčić i Mirsad Sijarić, otvorena je povodom 131. rođendana Zemaljskog muzeja BiH.
"Postavka rasvjetljava i prati put sarajevske Hagade od srednjovjekovnog Kraljevstva Aragon, preko Italije do Sarajeva gdje je rukopis kupio Zemaljski muzej krajem 19. stoljeća. Izabrane stranice Hagade, kao i komparativni materijal koji čini arhivska građa, stranice drugih srednjovjekovnih rukopisa te predmeti iz arheološke i herbarijske zbirke, pružaju uvid u okolnosti i razloge nastanka ovog enigmatičnog jevrejskog rukopisa", istakla je na otvorenju postavke Aleksandra Bunčić.
Dodala je da izložbu upotpunjuju minerali od kojih se prave boje korištene za oslikavanje srednjovjekovnih rukopisa, te dokumenti o putovanju Hagade u Beč, gdje je prvi put urađena njena stručna analiza.
Direktor Zemaljskog muzeja BiH Mirsad Sijarić istakao je da se izložbom potcrtava ne samo umjetnička i estetska posebnost sarajevske Hagade, specifičnosti koje je izdvajaju unutar brojem skromnog korpusa drugih srednjovjekovnih sefardskih hagada, već i u širem smislu, njena kulturno-historijska važnost i uloga knjige u duhovnom životu Jevreja uopšte.
"Poseban segment izložbe čine dosadašnja izdanja sarajevske Hagade, uključujući prvo iz 1898. godine te posljednje štampano 2018. godine, čiji je izdavač prvi put samostalno, Zemaljski muzej Bosne i Hercegovine", naveo je Sijarić.
Predsjedavajući Vijeća ministara BiH Denis Zvizdić ocijenio je da je izložba sarajevske Hagade pravi duh Bosne i Hercegovine.
"Tri života sarajevske Hagade govore o načinu na koji je sačuvana te na koji su tadašnji stanovnici prihvatili Jevreje koji su morali napustiti Španiju pod prijetnjom inkvizicije", kazao je Zvizdić.
Sarajevska Hagada je jevrejski rukopisni iluminirani kodeks, koji potiče iz srednjovjekovne Španije. Smatra se jednom od najljepših knjiga ove vrste, a prije Zemaljskog muzeja BiH u čijem je posjedu od 1894. godine, pripadala je sarajevskoj jevrejskoj obitelji Kohen.
Sadržaj joj je ispisan krasnopisom na prerađenoj i istančanoj koži, u razdoblju kada papir još uvijek nije ušao u masovnu upotrebu. Ova izuzetna rukopisna knjiga ima 142 pergamentska lista. Neki od njih ispisani su krasnopisom, neki iluminirani, a neki su potpuno prazni. Uvezani su u tabake po osam ili dvanaest stranica.
