Otvorenje nove izložbe Adnana Dupanovića u subotu u Udruženju za promociju kulture i umjetnosti “Arka”

Izložba će trajati do 18. aprila ove godine. Otvorenje izložbe bit će upriličeno nastupom Duo SASinfonietta, kojeg čine violončelistkinja Belma Alić i akordeonistica BelmaŠarančić. Osim toga bit će održano i druženje sa ovim umjetnikom u nedjelju od 12:30.

Adnan Dupanović u svojoj izložbi "Rupa" istražuje kompleksne slojeve prošlosti, sadašnjosti i budućnosti kroz prizmu nekadašnjeg vojnog aerodroma Željava. Ovaj aerodrom, ukopan u planinu Plješevicu, bio je simbol vojne moći Jugoslavije, ali i ključni faktor u društvenim i demografskim promjenama Bihaća. Dupanović, koji je odrastao u Bihaću u periodu kada je aerodrom još bio u funkciji, s nostalgijom se prisjeća djetinjstva i fascinacije vojnom avijacijom.

Njegov slikarski ciklus "Rupa" fokusira se na trenutak kada je JNA, povlačeći se 1992. godine, uništila aerodrom, što je za autora označilo kraj djetinjstva i početak rata. Kroz tri tematske serije –"Najava", "Utroba" i "Uzgon" - Dupanović preispituje odnos između moći, rata i sjećanja.

Dok serija "Najava" prikazuje radarske instalacije koje su dominirale bihaćkim pejzažem,"Utroba" istražuje tajnovite, sada napuštene tunele Željave, simbolizirajući neizvjesnost i gubitak. "Uzgon", s druge strane, donosi perspektivu pilota u kokpitu, balansirajući između nostalgije i brutalne stvarnosti vojne avijacije.

Dupanovićeve slike karakterizuje kombinacija kolaža, ekspresivnog poteza kistom i guste teksture, što stvara osjećaj sirovosti i nedovršenosti. Kroz ovu izložbu, on ne nudi samo dokumentarnu rekonstrukciju, već i emotivni dijalog između prošlih ideala i surove stvarnosti raspada Jugoslavije. "Rupa" nije samo rupa u planini – ona je i simbol pukotine u vremenu, prostoru i kolektivnoj svijesti.

„… govorio sam o muci trenutka u prelazu, o strašnoj tišini koja nastaje između onoga što se završilo i onoga što nije počelo, o svačijoj želji da sačuva svijetle trenutke stvarajući od njih mit …“ - Meša Selimović, „Tišine“

Citatom Meše Selimovića otvara svoj tekst Ramiz Huremagić, pisac, pjesnik i pozorišni producent, "Poetika ranjene planine – rupa i njeni hirovi - O ciklusu radova Adnana Dupanovića 'Rupa'".

"Njegova vizura nije ništa drugo do pogled iz tačke singularnosti – onaj pogled kojim se odjednom obuhvata sveprostor i svevrijeme." Prema tome, ciklus radova "Rupa" Adnana Dupanovića otvara vizuru u kojoj se brišu granice između unutrašnjeg i vanjskog,između čovjeka i svemira, između prošlosti i budućnosti. Kroz metaforu singularnosti, umjetnik nas poziva na putovanje pogledom koji ne zavisi od očiju, već od duboke unutrašnje percepcije – pogleda utrobe, onog što obuhvata sve i spaja nespojivo. Crna rupa ne postoji izvan sebe same, baš kao što ni čovjek ne može postojati izvan vlastite unutrašnjosti, nezaštićen i izložen.

Kao pustinja Atakama, nijemi svjedok zločina i naučnih otkrića, Plješevica postaje mjesto u kojem se susreću smrt i rađanje, prošlost i budućnost, kost i zvijezda. Kalcij, koji gradi kosti, prisutan je i u srcima mladih zvijezda, vezujući kosmos i ljudsko postojanje nevidljivim nitima. Dupanović, stojeći pred svojim platnom, ne slika samo ono što vidi već i ono što osjeća – unutrašnjost planine, tamu i svjetlost, beskrajnu tišinu u kojoj umjetnost ne miruje, već pulsira, oplemenjuje i preobražava. Zato i Dupanović, u svojim radovima iz ciklusa "Rupa", dok stoji, on leti, kad gleda preko piste u nebo, on gleda u rupu, utrobu planine. Kad gleda u slikarsko platno vidi ono što je naizvrat – u vlastitoj utrobi", sa ovim završava svoj osvrt Huremagić.

Izložba je realizovana uz podršku Ministarstva civilnih poslova Bosne i Hercegovine iz tekućeg granta "Sufinansiranje projekata kulture u Bosni i Hercegovini" za period 2024–2026. godina.

Adnan Dupanović je slikar i grafičar rođen 1978. godine u Bihaću. Akademiju likovnih umjetnosti u Sarajevu završio je 2001. godine. Od 2001. do 2006. godine radio je kao profesor u Umjetničkoj školi u Bihaću, a od 2006. godine zaposlen je u Gradskoj galeriji Bihać. Od 2006. učestvuje u organizaciji humanitarne likovne kolonije "Admir Lješčanin − Duga." Izlagao je na više kolektivnih i samostalnih izložbi u Bosni i Hercegovini i inostranstvu. Živi i radi u Bihaću.