Ovacije za predstavu "Ljudožderka" koja govori o raspadu Jugoslavije, života i porodice
Kako izgleda život jedne osobe koja je rođena u vrijeme Jugoslavije u Sarajevu, njen odlazak iz Sarajeva u Srbiju te ponovni povratak i borba sa svakodnevnicom predstavljen je u predstavi "Ljudožderka" na kojoj su članovi autorske i glumačke ekipe vrijedno radili proteklih mjeseci.
Direktor Bosanskog narodnog pozorišta Zenica Hazim Begagić je kazao da se tekst predstave bavi općim pitanjima i svemu onome što je temelj dobre predstave.
"Volio bih da ovakvi projekti čine okosnicu repertoara Bosanskog narodnog pozorišta Zenica i da imamo što više ovakvih predstava u BiH. Radi se o savremenom dramskom tekstu, bh. autorice, tekstu koji se bavi nama i općim, globalnim, ljudskim i univerzalnim pitanjima, dobroj književnosti, umjetnosti i sve ono što predstavlja temelj da se stvori dobra predstava", kazao je Begagić.
Ovo je ujedno i dramski prvijenac Lejle Kalamujić kojeg je napisala prije godinu i po, a koji je večeras zvanično predstavljen zeničkoj publici koja je salu Bosanskog narodnog pozorišta ispunila do posljednjeg mjesta.
"Pisanje ovog teksta za mene je bio eksperiment jer sam se bavila poznim pisanjem, ali na neki način drama je bliska s mojim pričama. S obzirom na to da sam tekst napisala pod nazivom Ljudožderka ili kako sam ubila svoju porodicu, iz proširenog naslova je najjasnije o čemu govori dramski tekst. Na prikazu sudbine jedne porodice željela sam prikazati šta se desilo na makroplanu i raspadu jedne države Jugoslavije", pojasnila je Kalamujić.
Rediteljica predstave Lajla Kaikčija sretna je što je mogla Lejlin tekst pretvoriti u predstavu, a koji ju je osvojio neposrednošću, humorom, suptilnosti, poetičnosti, intimom i svemu onome što je autorica teksta podijelila s njima.
"Jednostavno, ne možete ostati ravnodušni šta god da pročitate. Smatram je jednom od najbitnijih autorica u BiH, možda čak i šire. Sve je urađeno timski i s razumijevanjem materijala. Sva forma ne bi bila ono što jeste da nisu glumci udahnuli dušu ovom komadu i nekako potpuno posvećeno od početka, vrlo radno, s velikim interesom, pokušali svaku scenu prenijeti onako kako želimo", poručila je Kaikčija.
Dodala je da predstava nije remek djelo, ali da će biti vrijedan doprinos bh. dramskoj književnosti i pozorišnoj umjetnosti. Adaptaciju i dramaturgiju radila je Asja Krsmanović koja je posebno pohvalila zeničko pozorište što daje priliku mladim autoricama.
"Raspad jedne države, nesnalaženje u krahu i urušavanje svega što zovemo ćelijama jednog društva. Nekada u ovakvoj vrsti dramskog pisanja koje su na papiru jako dobre, postoji izazov da u pozorištu neće biti tako dobro. To je ono čime smo se mi nosili u ovom procesu kako bismo odgovorili zadatku i sklopili predstavu u kojoj je sve bitno. Mislim da smo kao ekipa, počevši od Lejle, pa do Lajle i cijelog glumačkog ansambla uspjeli napraviti predstavu u kojoj je svačiji rad jednako bitan i koji na sceni odlično funkcioniše", zaključila je Krsmanović.
Glumci Sabina Kulenović, Saša Handžić, Dina Mušanović, Lana Delić te Urnela Agić-Burina su mišljenja da predstava ima iskrenost i čistinu, kao i to da je autorica imala hrabrosti da ono što svi nosimo duboko u nama, probleme, predoči javnosti.
Hana Hadžiavdagić: Onima koji imaju "rezervne" države želim da barem poštuju zemlju u kojoj žive
