Radovi će se izvoditi fazno prema idejnom projektu priznatog bh. arhitekate Zlatka Ugljena. Grad Sarajevo i Općina Stari Grad na čelu sa Ibrahimom Hadžibajrićem osigurali su sredstva za prvu fazu u sklopu koje će biti izveden dio građevinsko-zanatskih, elektroinstalaterskih, hidroinstalaterskih i mašinskih radova.
Bit će to reprezentativan objekat, na dvije etaže i na više od 450 kvadratnih metara, u ulici Zelenih beretki 14, uređen po uzoru na muzeje u Beču, Barceloni i drugim evropskim metropolama, sa bogatim i golemim opusom Berberovih djela.
"Grad Sarajevo će dobiti još jednu instituciju kulture koja će baštiniti djela našeg likovnog velikana Mersada Berbera. Vraćamo ga u njegovo Sarajevo u kojem je, kako je govorio zajedno sa svojom suprugom Adom, proživio najljepše godine“, istaknuo je gradonačelnik Sarajeva Abdulah Skaka te dodao da ćemo prebogatim fundusom budućeg muzeja obogatiti turističku ponudu kao i promovirati Sarajevo u Evropi i svijetu kao mjesto izuzetnog kulturnog i umjetničkog stvaralaštva.
Grad Sarajevo i Općina Stari Grad u partnerstvu sa Fondacijom Mersad Berber pokrenuli su ovaj projekt poslije veoma uspješno održane retrospektivne izložbe ovog umjetnika u Vijećnici.
"Početak građevinskih radova na budućem Muzeju Mersad Berber u Sarajevu donosi veliku radost i ponos u cijelu moju obitelj. Tim povodom želim jos jednom naglasiti veliku podršku ovom projektu od njegovog samog začeća i današnjeg otpočinjanja realizacije koju smo dobili od državnih i gradskih institucija, zatim gradonačelnika gospodina Skake i načelnika Općine Stari Grad gospodina Hadžibajrića. Zahvalni smo i našem proslavljenom prof. Zlatku Ugljenu koji je potpisnik arhitektonskog rješenja, a koje je bez naknade ustupio Fondaciji Mersad Berber. Nadam se što skorijoj realizaciji Muzeja kako bi u našem lijepom Sarajevu, zbirka iz ostavštine moga rahmetli oca dobila svoj trajni dom i bila dostupna svakome", poručio je tim povodom Ensar Berber.
Gradonačelnik Skaka zahvalio je umjetnikovoj porodici na prihvatanju inicijative da zajedno realizuju ovaj svjetski projekt kako bi građani Sarajeva i cijele Bosne i Hercegovine, pogotovo naše mlade generacije, kao i naši gosti bili u prilici da se upoznaju sa Berberovim djelima.
Berber je, naime, još kao student bio proglašen čudom od slikara. Njegove slike i grafike godinama su bile statusni simbol, a svoje mjesto pronašle su u uglednim muzejskim, galerijskim i privatnim kolekcijama širom svijeta. Kolektivno izlaže od 1961. godine, a prvu je samostalnu izložbu imao već 1965. godine u Gradskoj galeriji, Ljubljana. Neposredno nakon završetka Likovne akademije u Ljubljani preseljeva u Sarajevo gdje 1967. godine izlaže u Umjetničkom paviljonu. Od tada započinje umjetnikovo predstavljanje javnosti, koje je zadobilo interkontinentalne razmjere. Za svoje autentintično umjetničko stvaralaštvo primio je brojna priznanja i nagrade, a 1969. godine i Šestoaprilsku nagradu Grada Sarajeva. Tate Gallery u Londonu je 1984. godine otkupila njegov rad čime ga je neupitno svrstala uz bok svih velikana okupljenih u ovom najprestižnijem svjetskom muzeju. Najznačajniji Berberovi ciklusi su Sarajevske razglednice, Skenderovi soneti, Put u Skender Vakuf, Hommage a Velazquez, Otomanske hronike, Dubrovački dnevnici, Osman, Hommage Vlahi Bukovcu i posljednja likovna poema posvećena tragediji u Srebrenici, na kojoj je danononoćno radio tri godine.
Erko Jun ostvario dječačke snove u Dubaiju: "Od pokvarenih bicikala do Rolls-Roycea"
