"Zahvaljujući njemu, ali i drugim namjesnicima Sarajevo je već u 16. stoljeću bilo urbana zajednica, i jedan od najljepših gradova na Balkanu sa 100 mahala", podsjetila je učesnica okruglog stola Behija Zlatar, nekadašnja direktorica Orijentalnog instituta u Sarajevu.
Istakla je da je sredinom 15. stoljeća Isa-beg Ishaković započeo izgradnju Sarajeva iako je na tom području i ranije bilo naselje.
"Godina 1462. kada je napisana Vakufnama Isa-bega Ishakovića smatra se godinom kada je Sarajevo izgrađeno", navela je Zlatar.
Dodala je da su poslije njega brojni namjesnici učestvovali u izgradnji i doprinijeli njegovom razvoju i širenju.
Osmanista i historičar Enes Pelidija je kazao da je Isa-beg Ishaković živio u vrlo dinamičnom periodu, u 15. stoljeću kada je Osmanska država proživljava teško iskušenje.
To je, podsjetio je, bilo na početku stoljeća, ali već tridesetih godina počelo je temeljitije organiziranje države koja upravo tada počinje veću teritorijalnu ekspanziju.
"Doneseni su brojni zakoni iz svih društvenih sfera, a to je utjecalo i na Ishakovića, ali i druge vodeće ličnosti koje su, uz pomoć države, učine mnogo toga dobroga i velikoga", rekao je Pelidija.
Danas, smatra, ne slijedi se put kakvim je išao Ishaković, ali da to ne znači da nema sličnih osoba.
Okrugli sto je organiziralo Udruženja za zaštitu kulturne baštine Isa-beg Ishaković, a predsjednik Upravnog odbora Elvis Pivić je istakao da na ovaj način žele potaknuti građane Sarajeva i sve one kojima bi Ishaković trebao biti primjer u razvoju i viziji da razmišljaju o takvom pravcu i slijede ga.
"Ishaković je svojom vizijom napravio koncept prema kojem mi danas 555 godina nakon njega koristimo njegove objekte i kulturu koju nam je ostavio", naglasio je Pivić.
Udruženje za zaštitu kulturne baštine Isa-beg Ishaković osnovano je u aprilu 2016. godine s primarnom misijom revitalizacije lika i djela osnivača grada Sarajeva.
