Potresne fotografije ekshumacije žrtava genocida prvi put predstavljene bh. javnosti
Na 60 izloženih fotografija, koje su prvi put prikazane bh. javnosti, ovjekovječeni su trenuci ekshumacija posmrtnih ostataka žrtava genocida, iz masovnih grobnica koje su locirane u Srebrenici i okolini.
Sve fotografije nastale su u periodu od 1997. do 2015. godine i to fotoaparatom istaknutog bh. fotoreportera Ahmeta Bajrića Blicka, koji je zaslužan za ovjekovječavanje raznih historijski značajnih trenutaka.
"Izložene fotografije su odabir od velikog broja njih, a nastale su na masovnim grobnicama u Srebrenici, Kozluku, Kamenici, Snagovu, Crnom Vrhu, Potočarima, Skenalina i Vlasenici. Riječ je o najupečatljivijim fotografijama koje izvorno prikazuju sve strahote koje su nastale kao posljedica počinjenog genocida. Nije bilo lako prisustvovati svim tim scenama, a sve ove fotografije su dokaz da je u Srebrenici počinjen genocid", kazao je Bajrić za Klix.ba.
Na izloženim fotografijama prikazani su trenuci otkopavanja žrtava rata, njihovi skeleti, ali i predmeti pomoću kojih su neki od Podrinjaca identifikovani. Pa tako, vidljivi su dijelovi odjeće i obuće koje su žrtve nosile u trenutku pogubljenja, satovi i slično.
Na svakoj pronađenoj masovnoj grobnici u Podrinju našla se poznata novinarka Almasa Hadžić, koja je mišljenja da svi oni koji nisu prisustvovali nekoj od ekshumacija, gledajući Bajrićeve fotografije, donekle sebi ne mogu približiti razmjere zločina, masakra i u konačnici genocida.
"Genocid je počinjen nad živim, ali i mrtvim ljudima. Ja ni sada ne mogu shvatiti kakvi su to umovi koji mogu počiniti takva zlodjela. Strijeljali su ljude, a zatim su mnoge strahote provodili nad njima mrtvima. Na fotografijama se vidi da su ljudska tijela bila isječena kao drva", potresno nam priča Hadžić.
Prisjećajući se boravaka nad masovnim grobnicama, naša sagovirnica ističe da su najtužniji trenuci bili onda kada majke po odjeći pokušavaju prepoznati svoju djecu.
"Sada kada pogledam ove fotografije dodatno shvatam kolika je tragedija napravljena, a posebno boli kada čuješ nekoga ko negira genocid. I opet kažem da ne mogu shvatiti da je u nekim ljudima postojalo toliko mržnje, zvjerske pobude ili nečega slično. Ove fotografije treba pokazivati kako bi narod vidio šta se događalo", nastavlja Hadžić.
Cilj projekta u okviru kojeg je postavljena izložba fotografija je podsjetiti na žrtve rata te im odati počast, ali i poslati poruku da nehumanost nikada neće biti odgovor na bilo koje pitanje koje se eventualno može ispriječiti kao prepreka između država.
Sjećate li se reklame iz 1998. za povrat imovine? Snimila su je bh. glumačka imena
