Povodom Dana nezavisnosti BiH u sarajevskom BKC-u bit će upriličen program "Pamti pjesmu moju"

Ulaz na sve programe je slobodan.

I ovoga 1. marta mjesto praznične zabave i smijeha za najmlađe sugrađane – malu raju, bit će u Galeriji sarajevskog BKC-a u kojoj će 1. marta, u 11,00 sati, bit izveden muzičko-zabavni program za djecu "Priče s dvora bosanskoga" autora i režisera Dževada Hadžića.

Posjetioce će kroz bogatu historiju Bosne i Hercegovine voditi princeza i vitez sa bosanskog dvora, glumci Ana – Marija Tomić i Kemal Čebo, zatim jedna od omiljenih ličnosti među djecom, Mirsad Abdagić-Kike, a pomoć će imati i od malih balerina plesnog studija Aurora i KUD Baščaršija.

Iz BKC-a pozivaju roditelje da dovedu djecu i da se zabave zajedno sa njima, jer je ova predstava odlično i nasmijano iskustvo za cijelu porodicu.

Isti dan, 1. marta u 18:30 sati, u galeriji BKC-a će se održati i koncert mladih talenata u produkciji Udruženja Pop Rock škola Sarajevo. Koncert nosi naziv "Zlatno doba sarajevske pop rock scene", a predstavit će se vokalni solisti i instrumentalisti, mladi talenti Sarajeva, sa repertoarom hitova iz slavne muzičke pop rock prošlosti Sarajeva i BiH. Koncert je namijenjen djeci, mladima, ali i roditeljima, a cilj je edukacija mladih i očuvanje i promocija kulturnog nasljeđa pop rock muzike u Sarajevu.

Prije koncerta, u 18 sati, u galeriji BKC-a, okviru tradicionalne manifestacije posvećene stvaralaštvu djece i mladih u školama Kantona Sarajeva bit će upriličena dodjela nagrada za najbolje likovne, literarne i video radove učenika osnovnih i srednjih škola u KS na temu: "Domovino, rasti sa nama".

Jedan od kulturnih događaja kojim će se obilježiti značajan praznik bit će i Izložba povodom 1. marta – Dana nezavisnosti Bosne i Hercegovine. Izložba se otvara u 18 sati, biti će postavljena u Atriju i Foajeu BKC-a, a donosi priču o Umjetničkoj četi Regionalnog štaba TO Sarajeva, formiranoj 1992. godine koja je kroz umjetnost svjedočila o ratnoj stvarnosti i snazi duha.

Kroz arhivske materijale, fotografije, umjetnička djela i lična svjedočanstva, postavka oživljava sjećanje na ljude koji su, usred opsade, vjerovali u moć umjetnosti.

U okviru svečanog tematskog programa bit će prikazan novi dokumentarni film autorice Arijane Saračević-Helać "Pamti moju pjesmu". U ovom dokumentarnom filmu, koji će biti prikazan u 20 sati, u Velikoj dvorani BKC-a, proslavljena bosanskohercegovačka reporterka i autorica donosi priču o pjesmama koje su nastajale usred rata i značaju umjetnosti u opkoljenom Sarajevu.

Fokus filma "Pamti moju pjesmu" je na muzičkom naslijeđu Umjetničke čete 1. korpusa Armije Republike Bosne i Hercegovine, koja je okupila umjetnike iz različitih oblasti i pjesmama koje su nastajale u improviziranim studijima pod teškim uvjetima rata.

Nakon prikazivanja dokumentarnog filma "Pamti moju pjesmu" u Velikoj dvorani BKC-a bit će upriličen koncert na kojem će biti izvedeno nekoliko najpoznatijih patriotskih pjesama nastalih u periodu 1992. – 1995. godine.

Nastupaju: Mladen Vojičić-Tifa, Muhamed Fazlagić-Fazla, Zlatan Fazlić- Fazla, Mustafa Čizmić - Čizma, Davor Ebner, Hor "Seljo". Moderator filmskog i muzičkog programa će biti dugogodišnji novinar i filmski kritičar Dževdet Tuzlić.

Ove pjesme nisu bile samo glas otpora, već i izraz univerzalnih vrijednosti – ljubavi, ljudskosti i nade. Umjetnička četa je osnovana 16. jula 1992. godine na inicijativu komandanta 1. korpusa Mustafe Hajrulahovića – Talijana, koji je prepoznao značaj umjetnosti u podizanju morala braniteljima i građanima Sarajeva i Bosne i Hercegovine.

Smatrao je da svako na svoj način brani grad, makar to bila i pjesma. Četa je bila podijeljena na vodove – glumce, muzičare, slikare, brojala je oko 200 pripadnika, a njihova misija bila je podizanje morala borcima i građanima kroz umjetnost. Komandir čete bio je Pavle Pavlović - Paja, a ona je bila podijeljena na vodove.

Slikarima je komandovala Mirsada Baljić, “narodnjacima” Nazif Gljiva, “zabavnjacima” Muhamed Fazlagić - Fazla, a glumcima Josip Pejaković. U ovom dokumentarnom filmu autorica se bavi muzičkim dijelom čete i nastankom i značajem, najvažnijih pjesama iz tog perioda.

"U filmu 'Pamti moju pjesmu' sam se bavila tom grupom muzičara Umjetničke čete koja je ukupno brojala 200 ljudi. Oni su položili zakletvu u hotelu Holiday Inn 26. augusta 1992. godine, pred komandantom 1. korpusa Mustafom Hajrulahovićem - Talijanom", govori rediteljica Arijana Saračević - Helać.

"Tokom opsade Sarajeva ljudi su očajnički pokušavali preživjeti. Ovo je priča o tome kako to nije značilo samo sačuvati goli život već i dati najbolje od sebe. Bio je to i svojevrsni način za očuvanje mentalnog zdravlja kada su humanističke vrijednosti navladale teror i još jednom dokazale da se i u vremenu ratnog zla moguće boriti da čovjek ostane čovjek. Danas, trideset godina poslije, doima se vrlo važnim da nijedna pjesma nastala tokom opsade ne sadrži elemente fašizma, nacionalizma, mržnje, ili pozive na osvetu. 'Pamti moju pjesmu' nije samo priča o muzičkom stvaralaštvu, već i o univerzalnim porukama koje su nastajale u najtežim trenucima. Poruke kako je lijepo biti dobar čovjek i kako je lijepo kada nikoga ne mrziš, izuzetno su značajne", ističe autorica.

Iako su neki članovi čete imali priliku trajno napustiti Sarajevo, mnogi su se vratili u opkoljeni grad, svjesni koliko je njihovo prisustvo i umjetnički doprinos značajan u očuvanju zajedništva. Uslovi i načini na koje su pjesme nastajale su različiti.

Svaka pjesma ima svoju pozadinu priče o nastanku. U početku to su uglavnom bili nekvalitetni demosnimci, koji su snimani u improviziranim studijima. Ubrzo  je prepoznat značaj ovakvih muzičkih ostvarenja i njihovo snimanje je prebačeno u RTV Bosne i Hercegovine.

U međuvremenu, bez obzira na opasnosti, 1993. godine su organizirani koncerti na linijama odbrane grada, a kasnije i izvan Sarajeva pred publikom od nekoliko hiljada ljudi. Komandant 1. korpusa Hajrulahović je naredio da se ova četa angažuje i napravi pjesmu za Eurosong. U filmu je prikazana uzbudljiva priča o odlascima bh. delegacija na slobodne teritorije i zemlje održavanja ove manifestacije.

Sagovornici u filmu

U dokumentarnom film se pojavljuje niz istaknutih sagovornika, svjedoka tog vremena, čija su objašnjenja važna za bolje razumijevanje umjetničkog otpora tokom opsade Sarajeva. O značaju muzike u ratnom periodu govore: Dino Merlin, Mladen Vojičić - Tifa, Mustafa Čizmić - Čizma, Alma Čardžić, Zlatan Fazlagić - Fazla, Adi i Edo Mulahalilović, Muhamed Fazlagić - Fazla kao i Alen Mustafić.

U filmu se pojavljuju i: Ahmed Burić, Ademir Kenović,  Ismeta Krvavac i Nuno Arnautalić, Jasmin Duraković, Zlatan Izetbegović, Ranko Rihtman, Dragana Glumac Te profesor Zdravko Grebo koji je u međuvremenu nažalost preminuo.

Njihova svjedočanstva oživljavaju ne samo pjesme čija je uloga bila važna u podizanju morala braniteljima i građanima Sarajeva i Bosne i Hercegovine, već i nevjerovatne priče o tome kako su te pjesme nastajale, od improviziranih studija i prvih ratnih linija, do Eurovizije, gdje su umjetnici uspjeli pokazati svijetu ljudsku stranu Sarajeva usred ratne destrukcije.

Ulaz na sve programe je slobodan.