Povratak goraždanskog Ljetnog kina i uspomena pod zvjezdanim nebom

Smješteno u krugu Centra za kulturu, godinama je bilo sve drugo osim mjesta za projekcije. Za Goraždane ovo mjesto je jedan od simbola duha mladosti grada na Drini u kojem je posebno u toku rata bio njen centar i iz kojeg su potekla neka danas zvučna imena na bh. muzičkom nebu.

"To je bilo u proljeće 1993. mislim, koncert u ljetnom kinu, prvi, kiša je padala, i tresla je struja izvođače, sjećam se da je Burda (op.lokalni muzičar) imao problema sa strujom, pa su stajali na sjedalima od stolica da se zaštite...A ko je još svirao nemam pojma. Sjećam se da su nakon rata bile filmske večeri u toku jednog od festivala, Francuzi su ih priredili. Zona je često svirala raznim povodima, a prije rata ja sam držao POMAK G- Prvi omladinski alternativni klub Goražde, mislim u ljeto 1989. ili 1990. nešto kao disko na otvorenom", sjeća se Enes Džemidžić, profesori geografije i prvi goraždanski DJ.

Mjesto gdje su nastajale uspomene

Izlasci u ljetno kino i susreti pod vedrim nebom za mnoge su bili i prvi susreti s umjetnošću. Ermin Bašaškić, socijalni radnik i popularni goraždanski DJ, i najranije uspomene veže za Ljetno kino jer su škole koje je pohađao u neposrednoj blizini kina.

"Nažalost, godinama je to bio zapušten prostor što je možda najbolje i oslikalo odnose tih nekih perioda prema mladima. Male sredine kod nas često znače malo prilika za izražaj mladih, pa je Ljetno kino postalo simbol kulture mladih Goražda. Iako nije bilo nekih zvaničnih programa, mi smo sami pravili neformalna druženja i svirke u 'oronulom Ljetnom kinu' i to je bila ta alternativna lokalna kultura koja je potrebna i sa aspekta razvojne psihologije razvoju ličnosti adolescenata. Kasnije sam otišao vani, proputovao mnogo zemalja, počeo se baviti DJingom i produkcijom kao student, pa svirao i po Sarajevu i zemljama Srednje Europe na nekim žurkama, ali kada sam se god vraćao u Goražde, neizbježno je bilo sastati se u Ljetnom kinu. Prošle godine sam prvi put imao priliku da učestvujem u nekom zvaničnom programu kao DJ, a osjećaj je bio magičan jer vidim da se stvari mijenjaju i da se pridaje pažnja potrebama mladih i pružanju prostora za ekspresiju i umjetnost", kaže Ermin.

Smatra kako je moderna rekonstrukciju prostora Ljetnog kina jedan od ključnih koraka koji su u posljednjih deset godina napravljeni sa aspekta položaja mladih u Goraždu.

"Raduje me da će se stvoriti prostor u kojem će upravo i alternativna kultura, koja je, naglašavam, i kroz naučnu literaturu, pa i kroz lično iskustvo, bitna bar kao prezentna ili kao opcija za sami razvoj ličnosti jedne mlade osobe, ali se nadam da opet rekonstrukcija kao takva neće u potpunosti izbrisati onaj stari duh i simbol koje je Ljetno kino bilo", kaže Bašaškić.

Denis Žiga, DJ iz Goražda je dio generacije koja je "odrasla" u Ljetnom kinu.

"Prvo me uhvatila tuga, znam da je rekonstrukcija prijeko potrebna, ali tuga zbog svega što je to mjesto značilo meni i mnogima iz moje generacije. Moje prve svirke, probe i susreti sa ozbiljnijom organizacijom događaja počeli su u Ljetnom kinu 2010. godine kada sam prvi put stao iza svoje miksete, sa skromnom opremom i velikim snovima. Tada se nismo brinuli hoće li doći publika. Kino je znalo biti ispunjeno do posljednjeg mjesta. Ljudi su tražili mjesto više, nosili stolice od kuće, sjedili na stepenicama", sjeća se Denis.

Pamti i prve proteste za kino u Goraždu koji su počeli prikazivanjem novijih filmskih naslova.

Filmski protesti

"Bilo je to vrijeme kada je Goražde imalo i kino i ljetno kino, ali nijedno nije redovno prikazivalo filmove. Ti neslužbeni "filmski protesti" postali su naš način da pokažemo da kultura ovdje i dalje ima publiku. Danas Centar za kulturu ima redovne filmske projekcije pa mogu zaključiti da su tadašnji protesti bili uspješni. Tada sam i prihvatio da volontiram, bez ikakve naknade, osim dobre volje i entuzijazma. U šali volim reći da sam radio za pljeskavicu i ćevape, jer su bili tada štandovi sa grilom, ali istina je da bih to ponovio opet, jer je vrijedilo svakog trenutka", kaže Denis.

Goraždansko ljetno kino veže se i za popularni Elza fest koji je, priča Denis, nastao kao iskren odgovor i bunt na tadašnju lošu organizaciju festivala prijateljstva.

"Nisu imali mnogo sredstava, ali su imali srce, energiju i želju da naprave nešto drugačije i uspjeli su. Ljetno kino je tada bilo simbol slobodnog duha, alternativne kulture i mladih koji ne pristaju na prosječnost. Nažalost, Elza Fest se nije održao 2024. godine. Zato me danas rastuži kada čujem da nekim večerima tu dođe svega 15 ljudi, i to u vrijeme, kada bi kultura trebala biti važnija nego ikada. Do 2020. godine zabrane izlaska zbog pandemije izazvane Korona virusom to mjesto je živjelo, disalo zajedno s nama. Bio je to naš mali hram muzike, filma i prijateljstva. Pretpostavljam da je to i dalje zbog toga što je prostor na lošem glasu, zbog lošeg osvjetljenja prostora, možda propuha!? Možda je do novih generacija i njihovom načinu razmišljanja? Ko će znati?", kaže Denis.

Vjeruje da ima nade za ljetno kino povratkom after party-a u festivalskim noćima prošle godine.

"Istina, koristili smo unutrašnji prostor ljetnog kina, ali i to nešto znači. Pokazalo se da su ljudi zainteresovani. Nama DJ-evima i muzičkim producentima, sadašnjim, a i budućim, mnogo znači da imamo dešavanje i prostor u kojem možemo pokazati svoj talent i umijeće i da smo i mi uključeni u buduće planove Festivala Prijateljstva. Ljetno kino nije samo prostor. To je dio naše priče, naših sjećanja i našeg identiteta. Vrijeme je da ga vratimo na mjesto koje zaslužuje", zaključuje Denis.

Obnova prostora ne znači samo tehničko uređenje već povratak u vrijeme kada je kultura bila prirodni dio svakodnevnog života.

"Prijatelji iz OSCE-a su nam kupili sav potrebni materijal za rekonstrukciju zidova, podova i rekonstrukciju velikih vrata koja se otvaraju prema ljetnog kina, nabavili smo binska sijetla i rampu za binu koja će biti instalirana u ovom prostoru. Trebala nam je rekonstrukcija, da bi mogli praviti koncerte i partije za mlade koji vole takve zabave. Puno smo svirali ovdje, ja lično sma proveo dosta vremena i vezan sam za ovu pozornicu", kaže Jasmin Bešlija, direktor Centra za kulturu Goražde.

Dodaje da će Ljetno kino nakon rekonstrukcije za koju je OSCE obezbjedio materijal vrijedan 30 000 KM biti ponuđeno zainteresovanim goraždanskim umjetnicima i korišteno za organizaciju raznih muzičkih i drugih kulturnih događaja, te prilika da se na ovoj pozornici predstave i neafirmisani bendovi.