Taj proročanski tekst Kulenovića, koji je premijerno izveden 1947. godine i koji je zabranjen istu večer, predstavlja parodiju o bh. autodestrukciji.
Reditelj Aleš Kurt koji je na konferenciji za medije govorio o procesu nastanka predstave, kazao je da ona ne govori samo o bh. društvu, već da može biti smještena u bilo koju zabit u svijetu gdje se dijele neka materijalna dobra.
"Ta univerzalnost je jako zanimljiva. Nakon svih dešavanja u svijetu, ovo je patern koji se ponavlja već hiljadama godina. Nauka i tehnologije napreduju, ali ljudi ostaju isti", istakao je Kurt.
Naglašavajući da tekst predstavlja antropološku srž i nešto vječno, Kurt kaže da predstava nije samo o bh. narodu, već svim ljudima na planeti te da nadrasta kontekst socijalizma i sadašnjeg vremena.
Dramaturg Vedran Fajković je kazao da je taj komad vrlo bitan za stvarnost koja se živi te da pokazuje da pozorište ne može promijeniti svijet, ali da ga niko ne može ni ušutkati.
Glumca Gordana Boban navodi je da je bila tužna na početku, jer se svi bave istim stvarima, ne napredujući kao zajednica.
"Želim se baviti nečim lijepim, a ne kopati po bh. rudnicima tuge, jada i mentalne nedorečenosti. Ali ipak, kasnije sam shvatila da je predstava zanimljiva i drugačija i mislim da će se svidjeti mladoj publici", poručila je.
Pored Gordane Boban, u predstavi igraju Vanesa Glođo, Sabit Sejdinović, Amar Selimović, Senad Alihodžić, Davor Golubović, Dina Mušanović, Elma Juković, Amar Čustović i Enes Kozličić. Scenografkinja i kostimograkinja je Adisa Vatreš Selimović.
Hana Hadžiavdagić: Onima koji imaju "rezervne" države želim da barem poštuju zemlju u kojoj žive
