"Hozo je jedan od najistaknutijih i najznačajnijih bh. likovnih stvaralaca, koji je svojim dragocjenim djelom, ne samo u oblasti umjetničke grafike, uveliko prevazišao granice države Bosne i Hercegovine. Neka mu je laka ova zemlja bosanska", poručili su iz sarajevske galerije Roman Petrović.
Hozo je bio član Akademije nauka i umjetnosti Bosne i Hercegovine od 1981. godine.
Hozo je 1966. dobio status slobodnog umjetnika sve do 1973. godine kada je postao docent za grafiku na novootvorenoj Akademiji likovnih umjetnosti u Sarajevu, kao vođa Katedre za grafiku.
Radio je na oblikovanju programa Collegium Artisticuma i napisao rukopis o manuelnim grafičkim tehnikama, koji je kasnije, 1988. godine izdao pod naslovom "Umjetnost multiorginala".
Inspiraciju i preokupaciju pronalazio je u prošlosti, u materijalnoj baštini i u tekstovima bh. pisaca koji o tom vremenu pripovijedaju, kao što su Mak Dizdar i Ivo Andrić.
Samostalno je izlagao više od četrdeset puta, a grupno učestvovao na mnogobrojnim domaćim i međunarodnim izložbama. Dobitnik je mnogobrojnih nagrada za grafiku na prestižnim izložbama u zemlji i inostranstvu.
Neka od njegovih djela su izložba grafika Prvo međunarodno trijenale grafike Livno, djela iz ciklusa iz Makove mape, ciklusa Suočenja, iz ciklusa Sarajevske pasije" (Hommage Maku Dizdaru) te ciklus Autobiografika.
Datum komemorativne sjednice i sahrane akademika Hoze bit će naknadno objavljeni.
"Akademija nauka i umjetnosti Bosne i Hercegovine izražava najdublje i najiskrenije saučešće porodici, saradnicima i prijateljima akademika Dževada Hoze", poručili su.
Kontroverzni zakon prijeti sudjelovanju Izraela na Eurosongu: "Ovo bi mogao biti autogol"
Istražili smo: Koliko košta održavanje Octavije 2.0 TDI i 1.5 TSI do 100.000 kilometara?
