Promocija monografskog izdanja "Maurović, stripovi u boji" bit će upriličena 6. marta u sarajevskom BKC-u
O knjizi, koju je objavila izdavačka kuća "Više od stripa", govorit će: Alija Balta, urednik monografije i grafičar, Midhat Ajanović, pisac, profesor filma, filmski autor i karikaturista te Ahmed Bosnić, bosanskohercegovački novinar, publicist i istraživač. Razgovor će voditi Ivana Golijanin.
Monografija se sastoji od kolornih stripova: "Pripovijest o ukletoj lađi", "Kišova zagonetka", "Biser zla", "Uglomi, gospodar pećina", "Djevojka sa Sierre", "Čuvaj se Senjske ruke", i tekstova različitih autora o poetici Andrije Maurovića - za monografiju su pisali: Alija Balta, Midhat Ajanović, Karim Zaimović, Zoran Đukanović, Veljko Krulčić, Sergej Karova i drugi.
Stripska čitalačka publika, nakon četiri decenije od gornjemilanovačkog strip-albumskog izdanja moći će iznova čitati Maurovićeve stripove u boji, u još raskošnijem integralnom ruhu, na većem formatu, sa većim kadrovima stripa, po tri pasice/kaiša po stranici (kako je to već postala praksa naših monografskih izdanja).
Ovim stripovima to daje jednu potpuno drugačiju kreativnu dimenziju, sasvim novi likovni i stripski diskurs - u sagledavanju, razumijevanju i iščitavanju ovih iznimno kvalitetnih djela.
Krajem pedesetih godina prošlog stoljeća NIP "Vjesnik" (Zagreb) dobiva novu bakrotiskarsku rotaciju, u to doba najmoderniju u bivšoj Jugoslaviji, što je omogućilo njihovim izdanjima da zablistaju punim sjajem. Mladen Bjažić, prvi urednik "Plavog vjesnika", popularnog lista za mlade, iskoristio je povoljne okolnosti u punom kapacitetu, obogativši list kolornim stripovima, a kolorne stranice naslovima, karikaturama, ilustracijama i fotografijama u boji.
Pun pogodak je bio uvođenje stripa "Dan Dare" Franka Hapsona na prvu i posljednju stranicu lista. Bjažić, na taj način likovno-grafički zaokružuje "Plavi vjesnik", a slavni britanski strip postaje njegov trade-mark.
Nakon perioda apstinencije od rada na stipu, Andrija Maurović, na nagovor Mladena Bjažića ponovo se vraća ovom mediju. Nakon kratkog urednikovanja Antuna Patika u "Plavom vjesniku", posrećilo se Nenadu Brixiju (najdugovječnijem uredniku legendarnog lista) da realizira sa genijalnim strip autorom sedam stripova. i to kakvih stripova.
Rađenim slikarskom tehnikom, dotad neviđenom na našim prostorima, ali i šire, u svjetskim okvirima. Stripovi su nastali i objavljeni u periodu od 1960. do 1964. godine.
Stripska čitalačka publika, nakon četiri decenije od gornjemilanovačkog strip-albumskog izdanja moći će iznova čitati Maurovićeve stripove u boji, u još raskošnijem integralnom ruhu, na većem formatu, sa većim kadrovima stripa, po tri pasice/kaiša po stranici (kako je to već postala praksa naših monografskih izdanja).
Ovim stripovima to daje jednu potpuno drugačiju kreativnu dimenziju - sasvim novi likovni i stripski diskurs u sagledavanju, razumijevanju i iščitavanju ovih iznimno kvalitetnih djela.
Andrija Maurović, crtač stripa i ilustrator (Muo kraj Kotora, 29. marta 1901. — Zagreb, 2. septembra 1981.) u Dubrovniku je završio gimnaziju 1922. te upisavši se s preporukom I. Meštrovića, 1923–24. studirao na ALU u Zagrebu.
Isprva objavljivao ilustracije i karikature u dubrovačkom humoristično-satiričnom časopisu "Jež" (1921–23), u kojem je oživljavao povijesne likove (Madame Pompadour, 1921) i političke teme (Demokracija, 1921). Prvi mu je strip, "Vjerenica mača", objavljen 1935. godine, a u sljedeće dvije godine pojavit će se velik broj Maurovićevih stripova, među kojima su: "Podzemna carica", "Ljubavnica s Marsa", "Trojica u mraku" i mnogi drugi.
Na oblikovanje i dramaturgiju nekih Maurovićevih stripova utjecali su i tada popularni westerni. Stvorio je galeriju likova koji će se, što je inače rijetko za Maurovića, ponavljati u nekoliko stripova: tajanstvenog pravednika "Crnog Jahača, pjesnika lutalicu Polaganu Smrt" i simpatičnog tvrdoglavog starca "Starog Mačka".
Njegovi su radovi ušli u sve svjetske publikacije i preglede. U Ljubljani je sedamdesetih utemeljena i nagrada Kluba devete umjetnosti koja je nosila njegovo ime (Andrija). Njegovo se ime našlo i u Svjetskoj enciklopediji stripa.
Norbert (Nobika) Neugebauer rođen je 1917. godine u Tuzli. Gimnaziju je završio u Zagrebu, a zatim upisao slavistiku na Filozofskom fakultetu gdje je odslušao sedam semestara. Sa svojim bratom Walterom našao se među pionirima domaćeg crtanog filma.
U prvom našem crtanom filmu "Veliki miting" Norbert je vodio režiju. On i Walter započeli su s "proizvodnjom" nanizanih sličica još u vrijeme kada je strip predstavljao novost iz inozemstva. Od 1935. godine kada su objavili svoje prve strip-šale njihova je mašta stvorila čitav niz popularnih junaka stripova.
Najpoznatiji među njima su "Bimbo i Hanzek", "Patuljak Nosko", "Srećko – gladni kralj", "Mali Muk", "Dado, Zvrkić i Zbrkić", "Puž beskućnik", "Tri lijenčine" i druge. Napisao je blizu dvije stotine scenarija za stripove, bilo šaljivih ili onih s temama iz životinjskog carstva, bilo pustolovnih ili onih rađenih prema poznatim romanima za mlade.
Tokom saradnje s "Plavim vjesnikom", u tandemu s Andrijom Maurovićem, a zatim i s Julesom Radilovićem i Vladimirom Delačem, Neugebauer će kreirati čitav niz vrijednih ostvarenja i postati jedan od najvažnijih i najplodnijih scenarista u povijesti hrvatskog stripa.
