Purivatra je istakao da je Festival nastao za vrijeme opsade Sarajeva, 1995. godine, kada su filmovi donošeni kroz sarajevski tunel uz veliku podršku filmskih profesionalaca.
"Tih prvih godina Sarajevo je bilo izazov mnogim umjetnicima i filmskim profesionalcima. Znali smo da samo kvalitetom možemo zadržati njihov interes i zato je kvalitet do danas ostao u našem fokusu", rekao je Purivatra.
On je, međutim, istakao kako se Festival svake godine iznova suočava sa nedostatkom infrastrukture, odnosno nepostojanja kulturnog, kongresnog ili festivalskog centra, kao i sa činjenicom da svake godine od nule kreću sa budžetom. I pored toga, SFF je, smatra Purivatra, izrastao među 6-7 najznačajnijih festivala Evrope.
"Posebno je značajan taj naš industrijski dio, gdje se susreću profesionalci iz svijeta filma, odnosno naša podrška mladim autorima iz regije, koje ujedno i promovišemo. Mnogi partneri iz Evrope i svijeta prepoznali su da ovdje sa manjim ulaganjima mogu doći do novih talenata, partnera i filmova. Također, stvaraju se uslovi da naš festival konačno može povlačiti novac za projekte iz evropskih i drugih fondova", dodao je Purivatra.
On je spomenuo i istraživanje koje je rađeno za festival u San Sebastianu, a koji je vrlo sličan SFF-u, prema kojem je utvrđeno da se svaki uloženi euro u festival vrati u omjeru 1:17. "Poznato je da tih devet dana festivala mnogi imaju povećan promet, od taksista do vlasnika hotela i restorana. Također, svi veliki svjetski mediji svaki put kada nam dođu velike zvijezde poput Angeline Jolie ili Morgana Freemana izvještavaju o Sarajevu i Festivalu, što je veoma značajno, tako da mi dobijemo tu promociju, koja se inače itekako plaća, za džaba, a stvara se slika o Sarajevu kao jednom velikom, kosmopolitskom gradu otvorenom za investicije", navodi Purivatra.
Dodao je i kako je Festival zbog limitirane infrastrukture dosegao svoj maksimum te da je za njegov daljnji rast neophodna koordinacija institucija vlasti, filmskih profesionalaca, medija, kao i samog SFF-a.
