Radnici Zemaljskog muzeja BiH se bore za opstanak, vladajuće elite nije briga za kulturu
"Godišnjica ponovnog otvaranja Zemaljskog muzeja BiH za javnost je veliki datum u historiji ove institucije", rekao je Mirsad Sijarić, direktor ove institucije
Istakao je kako pravni status ove institucije još uvijek nije riješen te kako nema naznaka da će se to uskoro dogoditi. Iako je prilikom otvaranja Zemaljskog muzeja BiH potpisan Memorandum o razumijevanju, Sijarić ističe da se danas mnogi potpisnici ponašaju kao da se to nije dogodilo. Osim toga, Federacija BiH i država BiH novčano još uvijek nisu podržali Zemaljski muzej BiH.
"Do kraja godine očekujemo novac od Federacije BiH. Problem je što mi nismo na budžetu i niko se ne pita kako ćemo mi preživjeti. Najtragičnije je to što ni grad Sarajevo nije izvršio svoju obavezu za ovu godinu, jer ako nas Grad Sarajevo ne priznaje i ne želi podržati, kako da to očekujemo od drugih gradova", rekao je Sijarić.
Smanjeni dug i dalje prevelik
Bez obzira na sve probleme s kojima se ova kulturna institucija suočava, uspjeli su ukupni dug, koji je prije dvije godine iznosio skoro 4 miliona KM bez kamata, smanjiti na 1.800.000 KM.
"Nesretan sam zbog ovog duga jer je prevelik, iako je smanjen. Ova institucija je posljednjih 20 godina zakočena jer se ne bavi svojom osnovnom djelatnošću, već preživljavanjem", naglasio je dodajući kako muzej radi uz kapacitet od 1/3 zaposlenih.
Zemaljski muzej BiH su u protekloj godini (15. septembar 2016. - 15. septembar 2017.) posjetilo 44.184 osobe. Prodato je ukupno 35.067 ulaznica, a besplatno je muzej posjetilo 9.117 osoba.
U ovom periodu Zemaljski muzej BiH realizirao je veliki broj aktivnosti u cilju ostvarivanja poboljšanja komunikacije s publikom, uspostavljanja međunarodne saradnje sa srodnim institucijama i nastavka kontinuiranog rada na istraživanju i prezentiranju materijalnog i nematerijalnog kulturnog naslijeđa BiH.
Zemaljski muzej BiH je u potekloj godini realizirao 11 izložbi te 26 radionica i projekata. Također, u ovom periodu objavljene su dvije publikacije.
Podrška više ambasada
Današnjoj prezentaciji postignuća Zemaljskog muzeja prisustvovali su i predstavnici brojnih ambasada koje su prijatelji ove institucije.
"Francuska je finansirala obnovu prostorije u kojoj se nalazi Sarajevska Hagada koja će uskoro biti gotova. Imat će bolju zaštitu i omogućit će bolji pristup posjetiocima. Drago nam je što podržavamo Zemaljski muzej BiH, ali to je samo dio, jer naša pomoć neće sve riješiti. Dugoročno se moraju uključiti svi predstavnici vlasti", rekao je ambasador Francuske u BiH Gijom Ruson.
Leah Pease, direktorica Ureda za odnose s javnošću u Ambasadi SAD-a, poručila je da joj je drago jer institucija koju predstavlja pridonosi restauraciji i očuvanju Zemaljskog muzeja, neprocjenjivo vrijedne institucije koja je istinski simbol otpora građana ove zemlje.
"Sjedinjene Amričke Države su putem posebnog fonda za očuvanje kulturnog naslijeđa američkih ambasadora donirale 625.000 dolara i ta sredstva neće biti iskorištena samo za restauraciju, već i za vrhunski sistem osiguranja, kao i zaštite protiv požara", rekla je Pease.
Ambasador Martin Pammer ispričao je kako se, kada je riječ o Zemaljskom muzeju koji je veoma bitan za jačanje svijesti o BiH kao državi, Ambasda Austrije u BiH do sada konrektno angažovala na više načina, između ostalog učešćem u naporima i aktivnostima koje su omogućile ponovno otvaranje muzeja, kao i povezivanje Prirodno-historijskog muzeja u Beču sa Zemaljskim muzejom u Sarajevu. U tom kontekstu planiraju radne posjete eksperata iz Austrije.
"Aktivno pomažemo muzej, ali to ne znači da državne institucije ne moraju podržavati ovu instituciju koja je, prema našem mišljenju, najvažniji muzej u državi", rekao je Pammer.
On je Sijariću uručio poklon, portret prvog direktora Zemaljskog muzeja BiH Koste Hörmanna.
Neophodno uključenje države
Na kraju prezentiranja rezultata Sijarić je istakao kako razumijevanja države nema.
"Mi poslujemo uz kapacitet od 1/3 zaposlenih, a s obzirom na to da muzej duguje doprinose za prethodne tri godine ne možemo aplicirati na razne projekte i programe koji stimuliraju prvo zapošljavanje. Nama se ne izlazi ususret po tom pitanju, a sve ono što ambasade ulažu ide u zajedničke projekte. Ne mogu druge države finansirate plate, tako da ćemo sve ljude koje zaposlimo nekako finansirati iz vlastitih sredstava", rekao je Sijarić.
