Ratni veterani iskustva o strašnoj prošlosti saželi u knjigu, prva promocija održana u Goraždu
U knjizi čiju promociju prati izložba fotografija autora Nenada Vukosavljevića te dijalog sa publikom, sažeta su iskustva rada sa ratnim veteranima sa područja BiH, Srbije, Hrvatske i Crne Gore.
"Goražde smo izabrali kao mjesto koje je nama važno jer imamo jako dobre saradnike. Važna nam je Istočna Bosna koja je na pola puta između Sarajeva i Beograda tako da je to na neki način odavanje časti i poštovanja ovom gradu i ljudima iz Goražda", kaže Nenad Vukosavljević iz Centra za nenasilnu akciju Sarajevo/Beograd.
Promocija knjige i izložba će obići i druga mjesta, posebno ona gdje su ratni veterani koji su sa CNA radili proteklih godina, što dokumentuje i izložba fotografija koje bilježe i obilaske svih mjesta stradanja.
"Kada smo počinjali raditi činilo se potpuno nezamislivim napraviti odlazak na mjesta stradanja onih drugih u našim mjestima koje su naše vojske počinile, to se na početku činilo kao nedostižan cilj, a to je ono što uz veliki ponos danas svi zajedno činimo", kaže Vukosavljević.
Dodaje da je poruka ratnih veterana sve vrijeme ista, a to je da strašnu prošlost ne mogu promijeniti, ali da je isto tako potrebno znati šta se desilo, raditi na tome da se ne ponovi i preuzeti odgovornost za to. Na simboličan način, svojom saradnjom, ratni veterani ukazuju na put kojim se može ići.
Obilaze mjesta stradanja
"Danas se naša zajednička nasilna historija koristi kao opravdanje za održavanje mržnje i dokazivanje da ljudi moraju živjeti odvojeno, da smo veći neprijatelji i da svi isto mislimo. To nikada nije bilo tačno, nije tačno ni danas, jer put koji su prošli ovi ljudi ovdje, bivši borci koji su ratovali direktno jedni protiv drugih, je put koji su napravili od neprijatelja do bivših neprijatelja i saradnika u izgradnji mira. To je put koji je simptomatičan za cijelo društvo, put koji možemo da napravimo i ako oni mogu da prevaziđu mržnju, strah, patnju, naslijeđe rata koje nose, onda bi to mogao svako i vjerujem u to da mlade generacije treba da prate taj put i da se oslobode tog naslijeđa prošlosti", kaže Vukosavljević.
Mirko Zečević Tadić iz Brčkog, bivši pripadnik 108 HVO brigade pričajući o svom ratnom iskustvu, podsjetio je da su 90-te godine prošlog stoljeća donijele užasne traume, gubitke i nesreću. "Previše života je izgubljeno u tom ratu, ali poslije tog rata veliki broj nas je svjesno ušao u ovu priču jer smatramo da trebamo pružiti priliku prije svega jedni drugima i našoj omladini, da nas vide da možemo da radimo zajedno bez obzira na tešku situaciji 90-tih godina gdje smo bili spremni da ubijemo mnoge od nas i nažalost to se i desilo. Ja sam u rat ušao s nepunih 18 godina, stao na nagaznu minu, ostao bez desne noge ispod koljena.Taj rat je bio toliko u meni, da sam teško mogao izaći iz njega, poslije amputacije ostao još par mjeseci, i tek u januaru 96 sam napustio. Danas ne bi uopšte trebali da pričamo o nekom mogućem ratu i nekom mogućem sukobu. To je jedno veliko zlo koje nikada nikome ne treba da se desi jer rat nikome nije donio ništa dobro osim pojedincima, onima koji su se obogatili. Mi svi ostali smo zakinuti za svoju mladost, za dijelove tijela, za svoj život i bit ćemo vječiti robovi tom ratu", poručio je Tadić.
Đoko Pupčević, ratni veteran Vojske RS, i ratni vojni invalid iz Šamca, kaže da su ga mnogi kritikovali kada je odlučio pridružiti se ratnim veteranima čiji je cilj izgradnja mira i povjerenja.
Poruke veterana
"Mnogi su bili protiv i govorili su mi: '‘Tebe su oni ranili, a ti ideš njima'. A možda sam i ja nekog!. Nikada više u rat. Zašto bih, zbog čega i za koga? Bolje je pregovarati milion godina nego jedan dan ratovati. To je moja poruka, posebno mladima, da ne gledaju političare jer oni žive od nas običnih smrtnika i gledaju svoje lične interese, 30 godina poslije rata oni pričaju o ratu. Malo je njih koji su bili u borbenim dejstvima. Omladini, neka se uhvate knjige, škole i druženja i obilazaka naše lijepe države", poručio je Pupčević.
Slične poruke večeras su se čule i od ratnih veterana koji su na neki način bili u ulozi domaćina. Mesud Kumro-Braco, ratni veteran iz Goražda ističe da oni koji su u toku rata pucali jedni na druge najbolje znaju strahote rata i trauma koje donosi.
"Potrebno nam je suočavanje sa tom prošlosti, a naša misija je upravo obrazovanje javnosti o neophodnosti izgradnje mira i prenošenje naših iskustava na mlade. U ovom trenutku možda više nego ikad", kaže Kumro.
Knjiga koja je predstavljena publici u Goraždu sastoji se iz dvije cjeline, jedna se fokusira na potencijal ratnih veterana za izgradnju mira i prikupljena iskustva, a druga govori o ljudima koji čine taj rad mogućim. Tekstove u knjizi potpisuju Amer Delić, Ivana Franović, Nedžad Novalić i Nenad Vukosavljević. Knjigu su uredile Ivana Franović, Davorka Turk i Martina Fische, a elektronsko izdanje knjige se može naći na web stranici i besplatno je za preuzimanje.
Izložba fotografija u Domu mladih u Goraždu će biti otvorena do 24.3.2025, a u prva dva dana nakon otvaranja, 18. i 19. marta, bit će omogućeno upoznavanje sa kontekstom izložbe od strane Ahmeda Novalića.
