Reditelj Boban Skerlić: Pobijedila nas je kultura skučena na unutrašnjost sopstvenog tora
"'Narodnu dramu' Olge Dimitrijević sam izabrao jer na vrlo intrigantan i inovativan način sudara epsko i dramsko, pjevanje i dijalog, tragediju antičkog formata i kafanski melos. Iz svih tih sudara se kristališe uzbudljiva priča, ali se zaoštravaju i elementarna vrijednosna pitanja o ulozi patrijarhata, o nametnutim rodnim ulogama, o tome da se zlo proizvodi i čini i iz najboljih namjera", rekao je Skerlić dodajući kako je SARTR bio dovoljno umjetnički hrabar da se upusti u takav poduhvat.
Iako su sloboda izbora i sloboda izražavanja ugrožene i danas, u 21. stoljeću, Skerlić smatra da, uprkos sporadičnim i mjestimičnim regresijama, čovječanstvo kao cjelina nikada nije bilo slobodnije.
"Ovu tezu je lako opovrgnuti ukazivanjem na čitav niz demokratski izabranih autoritarnih lidera, zatim na određene fašističke tendencije koje potresaju civilizaciju, kao i na destrukciju i konformizam od slobode uplašenih građana. Uprkos tome, smatram da se krećemo u pravcu većih sloboda. To, naravno, ne znači da je posao završen. Naprotiv. I za osvojene slobode, a posebno za proširivanje horizonta slobode se valja boriti uvijek i svuda. Jer, tehnike se mijenjaju: mehanizmi ukidanja sloboda su ponekad cinično maskirani u slobodu samu. Dobijamo, recimo, daljinske upravljače da biramo koje god đubre želimo, zatrpani smo vijestima bez značaja o ljudima bez identiteta i tako redom. I to nam se pakuje kao sloboda", rekao je.
Katarza moguća ako otvorite srce, dušu i um
Njegov film "Top je bio vreo", rađen prema jednoj od najkontroverznijih knjiga u Srbiji i u Bosni i Hercegovini, donosi priču o odrastanju u ratnom Sarajevu. Film je u javnosti i medijima izazvao brojne polemike jer se ne završava na isti način kao i istoimeni roman Vladimira Kecmanovića. Osam godina nakon premijere, Skerlić ističe da su polemike ljekovite i dobrodošle dok god iza njih stoji neko mišljenje, ali ne i kada iza njih stoje uprošćavanje, stereotipizacija ili manipulacija.
"Znate, film ne bi bio moguć bez jednog felera ljudskog vida. Naime, filmski projektor prikazuje 24 fotografije u sekundi, a iluzija kretanja je omogućena zahvaljujući tzv. 'lijenosti oka'. Sasvim nasuprot stoji 'lijenost uma' - ukorijenjenost u predrasude, u produbljivanje etničkih rovova, insistiranje na tome da pojedini konstrukti, nacionalni ili konfensionalni, prethode ljudskosti. Sve u svemu, katarza jeste moguća, pitanje je samo da li ste spremni da otvorite srce, dušu i um", rekao je.
On sam, priča nam, ne smije duže od 45 sekundi misliti o tome kako se živjelo u Jugoslaviji jer se u protivnom rasplače.
"Daleko je, naravno, ta država bila od idealne, ali je postojala težnja za jednakošću, poštovao se rad, uvažavale različitosti, brinulo se o manjinskim i ženskim pravima... S druge strane, ne zaboravljam Goli otok, kult ličnosti i partijsko jednoumlje. A opet, pobjesnim kad pomislim da su devedesetih za ovu regionalnu močvaru mufljuzluka, korupcije, cinizma, laži i huškanja neki ljudi dali svoje živote", rekao je.
Na pitanje možemo li i na koji način naprijed, Skerlić je rekao:
"Jedini način da se zaista krene naprijed je da pobunjeni građani zbace aktuelne oligarhije koje se hrane ideologijom krvi i tla. Bolje rešenje je da se to dogodi na demokratskim izborima, ali mafijaški mehanizam koji objedinjuje političke partije, policijske i kriminalne strukture, medijske i bankarske mogule čini sve da demokratiju obesmisli i svede je na izlaske na birališta svakih nekoliko godina. Tako da se bojim da će raditi govnjiva motka".
Kroz umjetnost do promjena nabolje
Umjetnost nam može pomoći da idemo naprijed i promijenimo nešto u društvu punom anomalija, smatra Skerlić i ističe da umjetnost i služi tome da ljude učini boljima, da im pomogne da se pogledaju u ogledalo, da preispitaju svoje strahove, svoje vrijednosti i ponašanja te da stave stvari u drugu perspektivu.
"Ja za bolji način ne znam. Samo tako, duša po duša, milimetar po milimetar, ideja po ideja, pobuna po pobuna - mijenja se i društvo. Jeste sporo, ali bez toga bi nas mrakovi progutali", rekao je.
Ističe da ima nade da kultura poveže i ljude i zemlje, no neophodno joj je vratiti njen osnovni smisao.
"Paradoks je u tome da su nas pobijedili politički projekti podržani upravo od dijela kulturnih elita - doktora nauka, književnika, umjetnika i intelektualaca. Tako shvaćena kultura, skučena na unutrašnjost sopstvenog tora, ne vodi ničemu dobrom. Tek vraćanjem njenom osnovnom smislu - komunikaciji, saradnji, transcedenciji, kultura postaje most za povezivanje i uzajamno razumijevanje. A takvih projekata i poduhvata je bilo i u najgorim vremenima pa ih ima i sada. Tako da nade ima", rekao je.
U narednom periodu Boban Skerlić će u Beogradskom dramskom pozorištu raditi predstavu "Utopljena duša" o pjesniku Vladislavu Petkoviću Disu te "Don Kihota" Milene Depolo u novosadskom Pozorištu mladih.
"Pripremam i jednu TV seriju. Imam i dva filmska projekta koji su već nekoliko godina u fazi razvoja, ali očigledno ne umijem da zatvorim finansijsku konstrukciju", rekao je Skerlić na kraju razgovora za Klix.ba.
Lepa Brena stigla u Tuzlu: U toku posljednje pripreme pred rasprodani koncert
Navijači iz Mostara uz Hrvatsku u Glasgowu, potvrdio je to transparent uz šahovnicu
