Svečano otvaranje izložbe bit će upriličeno u nedjelju, 7. februara u 19 sati u prostorijama galerije "Roman Petrović" (Titova 54).
Izložba je nastavak dugogodišnje uspješne saradnje Udruženja likovnih umjetnika BiH i Festivala "Sarajevska zima". U narednom periodu u zajedničkoj organizaciji bit će održano još nekoliko izložbi.
"Umjetnik, grafičar, Alija Balta svojom izložbom ne gostuje u programu Sarajevske zime, nego potvrđuje da je njen domaćin na više načina. On svojim djelom i likom predstavlja kontinuitet ove manifestacije, kako po umjetničkoj raznovrsnosti ove internacionalne smotre kulture, tako i po aktuelnosti koju donosi svojim sadržajem. Balta je kao čovjek i patriota, koji je preživio opsadu grada kao branitelj, obogatio njegov slobodarski i kozmopolitski duh. To nastojanje da ima stalnu vezu sa živim i sposobnost da to transformiše u likovni izraz nadahnula je njegova djela odlikom da uvijek u posmatraču izaziva žive asocijacije, počevši sa dva udaljena kraja: na jednoj strani ciklusom I Bog stvori ženu, a na drugom ciklusom Sumrak civilizacije. Ovaj umjetnik, bar kakvog ga ja poznajem i kako doživljavam njegovo djelo, nikad nije izgubio vezu sa stvarnošću niti je u poslijeratnoj svakojakoj oskudici i novim prevarama na društvenoj sceni padao u rezignaciju. Iskušenja za svakog umjetnika u tom smislu bila su velika. Naveo bih primjer jednog slikara istjeranog iz vlastitog stana koji je tokom rata više puta silazio u korito Miljacke kako bi otišao u svoj atelje na lijevoj obali rijeke, pa se vraćao nakon što ga je opomenula pomisao da svakako tamo nema više njegovih slika, ali odkad se družim sa Alijom Baltom, borcem koji je ranjen, prepun takvih doživljaja, nikad nisam čuo ni jednu patetičnu riječ. Brzo sam se uvjerio da nedostatak ateljea nadoknađuje osjećanjem da je cijeli grad i izvor i riznica njegovog velikog i raznovrsnog umjetničkog opusa. Umjetnikove relacije sa braniteljima satkane su od tananih niti koje trepere kao strune. Omaž Karimu Zaimoviću, simbolu neustrašive energije sarajevske kreativne mladosti, temelji se i na Baltinoj sadašnjoj preokupaciji stripom, kao urednik časopisa Bosona. Obojica su i bićem i umjetničkim djelom obilježili jedno herojsko vrijeme: Karim svojim pričama Tajna džema od malina, a Balta grafikama koje plamte.
Otkud potiče životnost Alije Balte? Na to pitanje neka odgovore (ili opovrgnu ovu tvrdnju) likovni stručnjaci, a ja ću reći da njegova grafika koja prikazuje kataklizmu, sumrak civilizacije, asocira na neko antičko pozorište, prapočetak, pozornicu dijaloga, velikog praska čovjekovog sučeljavanja sa samim sobom", napisao je Alija Aljoša Musić.
