Priča je zasnovana na stvarnim događajima i činjenicama, govori o antifašizmu, historiji, o Tuzli i o Bosni, slanoj zemlji.
Događaji opisani u romanu koji se vezuju za dvoje članova tadašnjeg pokreta otpora u Tuzli nalik su svjetskim pričama poput Ane Karenjine ili velikim ljubavnim pričama u Bosni, poput Hasanaginice. Imamović osvjetljava važan dio bosanske historije, o čemu je govorio i promotor, književnik Hadžem Hajdarević.
"Neki pisci obično naprave neku vrstu otklona kada je riječ o povijesnoj građi pa kažu kako to nema veze sa imenima, likovima, činjenicama itd. Jasmin Imamović je pravio priču zasnovanu na istinitim događajima u Tuzli, o pokretu otpora u vrijeme kada su u Tuzlu ušli fašisti i njihovi pomagači. Ispričana je velika ljubavna priča između Fride Laufer i Envera Šiljka koja pokazuje da je ljubav kao najmoćnija energija na svijetu kadra pobjediti i onda kada je neostvarena“, kazao je između ostalog Hajdarević.
Roman "Slana zemlja“ stigao je u vrijeme kada se obilježava 70. godina pobjede nad fašizmom, ali i u turbulentnom vremenu koje nosi neki novi fašizam, kao odgovor na, primjerice, rehabilitaciju Draže Mihailovića, čime roman dobija još veću antifašističku vrijednost.
"Umberto Eko je upravu kada kaže da postoji vječiti fašizam kao vječito zlo i da njemu mora biti suprotstavljeno vječito dobro, odnosno vječiti antifašizam. Moramo se suprotstavljati svim demokratskim snagama novom fašizmu, slaveći antifašizam, i moramo to činiti na sve načine, pa to nam je lakše nego da sutra dođemo pod udar, gdje se moramo od fašista braniti puškom“, kaže Jasmin Imamović, autor romana.
Imamović iza sebe već ima objavljene romane "Ubijanje smrti", "Besmrtni jeleni", "Obožavatelj trena", "Molim te zapiši" i "Slana zemlja", više eseja, kratkih priča, radiodrama. Njegove knjige i priče nagrađivane su i prevedene na više stranih jezika. Kao pravnik je objavio tri knjige. Roman “Slana zemlja”, predstavljen je u Zagrebu, Tuzli i Sarajevu, a nakon toga i u Mostaru i Stocu.
Promocija u Goraždu bila je prilika i za susret sa načelnikom Općine Muhamedom Ramovićem, a dva načelnika su razgovarala o saradnji Goražda i Tuzle i zajedničkim projektima.
''Ja sam rekao načelniku Ramoviću i njegovim saradnicima da me obradovao prije 2-3 godine tekst zagrebačkog lista da nije sve tako crno u Bosni i Hercegovini. Tu su spomenuli Goražde i Bekto Precisu, Tuzlu i njena slana jezera. Međutim, nije to samo ono što nas veže, veže nas i najveća trgovinska firma Bingo, čije je sjedište u Tuzli. Dobro je što je Bekto Precisa pružila pomoć Diti jer je značajno da se vežemo. Istakao bih da je puno više stvari koje vežu Goražde i Tuzlu nego što ih odvaja. Trebamo raditi na intezivnijem povezivanju i saradnji", kazao je Imamović.
Nakon nesuglasica Švicarci odobrili javno finansiranje Eurosonga za 2025. godinu
