U ovaj treći tom rukopisnih materijala Laure Papo Bohorete, koji su od 1961. godine pohranjeni u Historijskom arhivu Sarajeva, uvršteni su eseji, poeme, kratki komadi i tekstovi o običajima te rukopisne romanse koje je ova vrsna sarajevska i sefardska kulturna djelatnica i spisateljica kreirala i prikupila.
Treće posebno izdanje iz fundusa Historijskog arhiva Sarajevo promovirao je ambasador Kraljevine Španije u BiH Juan Bosco Gimenéz Soriano, izražavajući zadovoljstvo što je ovim činom zaokružen projekat čija je realizacija počela prije tri godine, a povodom 450. godišnjice dolaska sefardskih Jevreja na Balkan.
Po njegovim riječima, trećim tomom je upotpunjeno objavljivanje cjelokupnog opusa sačuvanog u sarajevskom Historijskom arhivu, te ispunjen cilj projekta koji podrazumijeva očuvanje naslijeđa Laure Papo Bohorete.
"Današnjim objavljivanjem i posljednjeg, trećeg toma, cjelokupni kreativni svijet Bohorete stavljen je na raspolaganje široj javnosti, a posebno naučno-istraživačkoj zajednici - kazao je španski ambasador, potcrtavajući da se radi o djelu koje svjedoči o bogatom kulturnom, običajnom i jezičkom naslijeđu sefardskih Jevreja u BiH, te da Laura Papo i sarajevska Vijećnica, u kojoj je promocija upriličena, predstavljaju savršen spoj i simbol Sarajeva i njegovog multikulturnog karaktera.
O izdavačkom projektu i stvaralaštvu Laure Papo govorili su i direktor Historijskog arhiva Sarajevo mr. sci. Fuad Ohranović, prof. David Kamhi i univerzitetska profesorica iz Beograda Krinka Vidaković-Petrov.
Kako je rečeno, promoviranjem trećeg toma kompletirana je zbirka koja će njegovim izdavanjem prestati biti puka arhivska građa i ekskluzivni predmet zanimanja rijetkih istraživača, znalaca judeošpanskog (sefardskog) jezika te postati dio javnog kulturnog dobra.
Tek činom objavljivanja oni (objavljena tri toma rukopisa) se punopravno upisuju u tradiciju ne samo sefardske, ne samo bosanskohercegovačke, nego i znatno šire književne i općenito kulturne tradicije ovih prostora, rečeno je.
Laura Papo Bohoreta (1891- 1942), rođena u Sarajevu, istaknuta je kulturna djelatnica, sefardska spisateljica i prosvjetiteljica, te istinska čuvarica sefardske kulture i jezika. Ugled i popularnost je stekla i pozorišnim komadima (dramskim djelima) koje je pisala na ladinu - jeziku sefardskih Jevreja koji su prije gotovo pet stoljeća iz Španije došli u Sarajevo. Svojim spisateljskim radom Laura Papo je sačuvala od zaborava one kulturne tekovine španskih doseljenika koje su s njima živjele, umirale i nestajale.
Bivša voditeljica Wendy Williams proglašena kognitivno oštećenom i trajno nesposobnom osobom
Svijet nogometa nešto slično nikad nije vidio: Derbi za titulu gledali na ekranu zbog koncerta
Možete li prepoznati koja sarajevska ulica je na fotografiji snimljenoj 1947. godine?
