Samostalna izložba vizuelnog umjetnika Maka Hubjera u galeriji Charlama

"'Piano / Visual Introduction' nova je serija radova Maka Hubjera koja kroz sliku i objekt kritički dekonstruiše ideju zastave i spomenika kao osnovnog elementa procesa formiranja kolektivnog identiteta. Kreirajući novu perspektivu u kojoj stvarni javni prostor koegzistira sa nadrealnim skulpturalnim elementima, on kategoriju vremena i prostora postavlja u bitak kroz individualnu, metamodernu umjetničku poziciju", piše historičarka umjetnosti Smirna Kulenović.

Dodaje da je dekonstrukcija nacionalne zastave kroz objekte samo polazna tačka ironične rekonstrukcije identiteta kroz upotrebu istog hromatskog spektra u prostoru imaginarnog "nastavka" napuštenog i nezavršenog spomenika Daniela Burena.

"Na ovaj način umjetnik uspješno komunicira vlastite emotivne reakcije na aktuelni socijalno-politički kontekst, kroz likovnu reinterpretaciju strukture koja autoritarno oblikuje savremenu globalnu kulturu.Njegovim likovnim postupkom ideje prošlosti i budućnosti počinju egzistirati istovremeno - u subjektivnoj i semantičkoj ontologiji koja znak jednakosti postavlja između reakcionarnog domena imaginacije i aktuelne političke i Bogdanovićevske 'urbicidne', materijalne realnosti", ističe Kulenović povodom ove izložbe", ističe Kulenović.

Ona dalje navodi da ispreplitanjem imaginarnog simbola zastave sa samim sobom i svojim prostornim okruženjem, Hubjer ironično ilustrira i stoljećima aktuelnu nacionalističku poziciju Balkana u susretu sa savremenim internacionalnim desničarskim i nacionalističkim politikama.

"Ideja granice i zastave kao ekstremnog političkog simbola dolazi u susret sa svakodnevnim životom koji ostaje zarobljen u svojoj nemogućnosti da reaguje, razumije ili promijeni svoju poziciju. Ilustracije stvarnosti kroz objekte i slike u seriji 'Piano / Visual Introduction' postavljaju samo početne temelje za buduće konceptualne dijaloge, pitanja i mogućnosti reforme u socijalnom, političkom, urbanističkom i umjetničkom kontekstu sadašnjosti. Urbani prostor Sarajeva samo je početna tačka komunikacije viđena kao jedna od radikalno likovnih prizora savremenog 'tranzicijskog društva' - ali onog koje konstantno ostaje zarobljeno u stanju pokušaja prelaska iz prošlosti, koja se još uvijek nije u stanju kritički i transparentno tumačiti - ka budućnosti koja svakim trenom otkriva svoje jednako zastrašujuće autoritarne i diskriminatorne sisteme vrijednosti", zaključuje Smirna Kulenović.