Intervju / Selma Selman, "najopasnija žena na svijetu": BiH nema uslova za umjetnike, sve je limitirano i podijeljeno

U okviru spomenute nagrade je u Gradskom muzeju u Amsterdamu kreirala izložbu pod nazivom "Sleeping Guards". Sastoji se od nekoliko različitih medija - performansa, slika, instalacije i filma. Tu su i minijaturni predmeti napravljeni od zlata, uključujući kinetičke skulpture koje podsjećaju na cvijeće.

Selman sebe naziva "najopasnijom ženom na svijetu" jer kroz svoj rad izražava svoj bijes zbog postojećih odnosa moći. Ovo se također odnosi i na predrasude koje društvo ima prema Romima. Naročito se zalaže za to da Romkinje imaju pristup obrazovanju. Ranije je navela kako bi voljela naučiti ljude u svom selu kako da na siguran način izvlače zlato iz matičnih ploča i spase se od siromaštva. Zanimalo nas je da li je dosad imala priliku podučavati ih ovome.

"Za sada sam uspjela da uradim priručnik u kojem je opisan čitav proces pronalaska forme kako reciklirati zlato iz električnog otpada na netoksičan način. Iako sam priručnik izložila u muzeju kao umjetničko djelo, on je zaštićen staklenim zvonom te niko ne može pročitati sam proces. On je namijenjen onima koji će moći iskoristiti ovaj proces za svoj mini kapital. Uspjela sam da čitav proces objasnim i prenesem svojem bratu koji će kasnije prenijeti tajnu drugima u mahali, a isto tako radim na tome da se uradi prvi laboratorij za recikliranje zlata", kazala je za Klix.ba.

U filmu "Crossing the Blue Bridge" pojavljuje se i njena majka. Umjetnica joj je ranije omogućila da ispuni svoj san - da ima sobu čiji su zidovi ružičasti. Na pitanje koliko je na njenu utjecala činjenica da se uspjela odužiti svojoj maci na način na koji mnogi, nažalost, ne mogu, odgovorila je:

"U filmu 'Crossing the Blue Bridge' sniman je jedan dio iskustva moje majke za vrijeme rata u Bosni. Ta jedna scena prelaska mosta, koja je u realnosti trajala tri minute, a kroz moj film traje 30 minuta - upravo zbog jačine umjetnosti da prenese i one najgore memorije u rezistenciju. Nisam se odužila svojoj mami, samo sam joj uspjela ostvariti životnu želju da napokon ima rozu sobu koji je htjela kao djevojčica. Svako od nas može nešto lijepo da uradi za svoju majku, a da ne bude umjetnost. U ovom kontekstu, gdje ja mami ostvarujem želju i pretvaram je u realnost je umjetnički rad jer sam ga ja prepoznala kao takvog. To je moj jedini rad koji je u mojoj kući na Ružici u Bihaću".

Na njen rad mnogo je utjecao i njen otac. Napisala mu je posvetu "Za mog babu" u knjizi "Flower of Life". Koliku ju je njegova smrti promijenila kao umjetnicu?

"Ne mogu mnogo reći jer je tata preminuo prije pola godine, a i ja sam još u dubokoj žalosti za njim, ali iako ga više nema, njegova energija i sve ono što smo uradili zajedno još živi i živjet će zauvijek", kazala je.

Također je navela kako niko nije pokazao interes za to da spomenutu knjigu, posvećenu njenoj karijeri, prevede na bosanski jezik. Smatra da bi to bilo predivno i vrlo rado bi to podržala. Govoreći o detaljima "Sleeping Guards", zanimljivo je i to da joj je Attiya Setai je pomogla u kreiranju parfema koji prati spomenutu izložbu.

"Parfem se i prije koristio kao umjetnički rad, a u mom radu on doprinosi mojim skulpturama 'Flowers of Life' na koje našpricam parfem koji miriše na benzin. Budućnost umjetnosti će biti nešto između tradicije, npr. slikarstva i najnovijih tehnologija", objasnila je.

Selman spada među najpoznatije konceptualne umjetnosti na svijetu. Uprkos toj činjenici, domovina joj nije omogućila dovoljno uslova za rad.

"Imala sam prvu samostalnu izložbu 2021. godine u Umjetničkoj galeriji Bosne i Hercegovine u Sarajevu. To sam jedino i uspjela tako što smo kustosica Amila Ramović i ja neumorno radile na ostvarivanju nekog tipa finansijske podrške. Nažalost, BiH nema strukturu za kreiranje uslova za umjetnike. Sve je vrlo limitirano i podijeljeno, a u BiH ima dosta veliki broj izvrsnih umjetnika", ispričala je.

Uskoro je očekuje još jedna prekretnica - tj. nastupanje u Muzeju moderne umjetnosti (MoMA) u New Yorku.

"Ovo je prvi put da ću raditi ovaj performans sa svojim performerima van Evrope, što predstavlja veliko uzbuđenje svima nama. Performans pod nazivom 'Motherboards' bit će izveden 26 aprila u MoMA PS1 u pratnji gitariste i zvučnog inženjer, gdje uz rastavljanje kompjutera kreiramo kompoziciju haosa i rada. Naravno, ovo nije prvi puta da ga izvodim. Nedavno sam ga izvela i na samostalnoj izložbi u Stedelijk muzeju u Amsterdamu. Performans će trajati dva sata bez pauze, a novi tekst koji pišem ću čitati tokom performansa uz pratnju zvukova koji će se pretvoriti u muziku. Pored performansa, dio sam izložbe u kojoj izlažem 'Flower of Life' i 'Golden Nail'", otkrila je.

Veliki broj objava na društvenim mrežama posvećuje izvjesnom Omeru. Neke od poruka koje je objavila su: "Dragi Omere, to što znam više od drugih me je učinilo usamljenom", "Dragi Omere, bar imam hrabrosti da me ne vole", "Dragi Omere, sve me boli, bez obzira na to koliko sam sretna. To je cijena toga što ne udovoljavam budalama"...

Dodala je kako je vrlo izazovno u potpunosti ogoliti svoja osjećanja i pisati o njima na internetu, ali u isto vrijeme vrlo ohrabrujuće.

Na kraju razgovora za Klix.ba pričala je o odnosu politike i umjetnosti, konkretno o tome kako će pobjeda Donalda Trumpa na predsjedničkim izborima u SAD-u utjecati na slobodu umjetničkog izražaja.

"Po mom mišljenju, neće utjecati direktno na slobodu umjetnosti, već na finansijsko pokriće kulturnih institucija. Većina fondova za umjetnost je već otkazana ili preusmjerena u vojne svrhe. Političko-angažirani umjetnici će biti još kreativniji i pronaći će načine kako da se umjetnost prikazuje publici i široj javnosti", zaključila je.