Šeremet: Hasanaginica agi nije otišla zbog bolesnog djeteta, a ne zbog stida
Prema baladi Hasanaginica, Fatima Arapović - Hasanaginica "od stida" niti jednom ne odlazi da posjeti supruga Hasana-agu koji je ranjen u borbi sa kršćanskim odmetnicima, uprkos tome što ju je on pozvao da mu dođe. Ljuti Hasan-aga nakon toga šalje poruku supruzi da ga ne čeka na dvoru te da se vrati majci.
"Uspjela sam da ovu baladu nađem u njenom ishodištu. Naša 'Hasanaginica' je najljepša balada na svijetu i vezala sam se u samoj drami isključivo za njen tekst. Prema našoj teoriji ona ne odlazi posjetiti supruga zbog svog begovskog statusa, no ja tu teoriju rušim. Naime, 'moja' Hasanaginica je u periodu kada je Hasan-aga ranjen tek na svijet donijela peto dijete i, narodski rečeno, čuva 'četeresnicu'. Lomi se između age i bolesnog djeteta. U međuvremenu, Hasan-aga boluje od ljute rane, a ja to zamišljam kao otvoreni prelom kosti. No, on ima i drugu boljku - do sada je uvijek bio prvi i svi su gledali u njegova leđa, no sada je bolestan i postoji mogućnost da ostane bogalj te mu pomoći može jedino ljubljena žena, jer ga ona razumije. No, kada ona nije došla, on joj šalje poruku da ga ne čeka. To je bila ishitrena odluka, jer on se nikada nije ženio", istakla je Šeremet.
Dodala je da je ona analizirala četiri zapisane Hasanaginice i da je u svakoj našla neku dodatnu informaciju. Tajođer, tvrdi da je pronašla dokaz da je "Hasanaginica" pisana na bosanskom jeziku.
"Dio gdje se navodi 'srca agrskoga' dokazuje tu moju tvrdnju. Moja mama je upotrebljavala riječ agr naprimjer da kaže za agdu da je prejaka, da će se stvrdnuti ili okameniti - u sislu bezosjećajna, a te riječi nema u sličnim jezicima", navela je Šeremet.
Također, istakla je da vjeruje kako je najljepšu baladu napisala Hasanaginicina kćerka Fatima.
"Ubijeđena sam da je Fatima napisala 70.000 stihova, što je čini najvećim pjesnikom svijeta. Odgovorno tvrdim to", kazala je autorica studije.
Akademik Muhamed Filipović je istakao da je Hasanaginica dragulj svjetske literature te pobuđuje interses posebno romantičnih pjesnika.
"Hasanaginica je prva moderna žena u našoj historiji koja odbija da se pokori nalozima tradicije, tome što joj je muž naredio, jer nije običaj niti odgovarajednoj gospođi da po planinama traži svog supruga. Njena tragedija je antička u karakteru, ona je heroina i izuzetna ličnost kao i Vahida Šeremet. Ovo je prvi slučaj da je neko počeo istraživati Hasanaginicu, lokalne običaje, odnose, jezik, mišljenja, osjhećajni i moralni svijet... U istraživanju može biti promašaja ali je bitno da je ono pokrenuto i da je otkrilo zanimljive aspekte", istakao je akademik Filipović.
"Studija Hasanaginica od 1646. godine do danas" prezentovana je danas u Gazi Husrev-begovoj biblioteci.
Organizator promocije je Vijeće Kongresa bošnjačkih intelektualaca u saradnji s Gazi Husrev-begovom bibliotekom, a izdavač je "PrintCom"d.o.o. Grafički inženjering Tuzla, a recenzenti su akademik Muhamed Filipović i prof.dr. Muhamed Dželilović. Prevedena je i na engleskom jeziku, a prevela je prof. Borka Tomljenović.
Vahida Šeremet je rođena 1950. godine u Tuzli. Završila je Ekonomski fakultet u Sarajevu, a na osnovu objavljenih radova ima zvanje naučnog saradnika.
