Sjećanje na Jurislava Korenića i Žana Marolta: Kamerni teatar odaje počast velikanima bh. glumišta
Prema riječima direktora Kamernog teatara 55, Emira Hadžihafizbegovića, Korenić je jedan potpuno zaboravljen čovjek koji je postavio temelje teatra u Bosni i Hercegovini i Sarajevu.
Korenić je osnovao Kamerni teatar 55, napravio Pozorište mladih, osnovao Mess, te bio izuzetno važan čovjek u teatarskoj i kulturnoj zajednici.
"Nažalost, tamo gdje bi trebala biti postavljena njegova bista i neki mali trg posvećen njemu, ispred Pozorišta mladih, se nalazi parking. Ja ne znam da li postoji pozorište na svijetu gdje se metar ispred ulaza nalazi parking? Ne mogu to da shvatim i apelujem da se taj parking makne ispred Pozorišta mladih i da tamo napravimo neki parkić, fontanu, trg povećen Jurislavu Koreniću, beskrajno važnom čovjeku za kulturu u BiH, a kamoli za teatar", poručio je Hadžihafizbegović.
Podsjetio je kako je Korenić umro u 59. godini, 1974. godine kao dramaturg, te kako je bio "jedan volšeban umjetnik" koji je samo u Kamernom teatru režirao 16 predstava. Na ovaj način ga, dodao je, vraćaju iz zaborava na mjesto koje mu pripada, isto ono koje pripada Gavelli u Zagrebu, Bojanu Stupici u Beogradu ili Georgijevskom u Makedoniji i sl.
Najbolji glumac i glumica na festivalu dobit će nagradu Žan Marolt
U okviru festivala Dani Jurislava Korenića, bit će dodijeljena nagrada Žan Marolt za najboljeg glumca i glumicu. Tu su i nagrada za najbolju režiju, nagrada za najbolji kostim, nagrada za najbolju scenografiju, te nagrada "Jurislav Korenić" za najbolju predstavu u cjelini.
"Žan Marolt je ostavio dubok trag u ovom teatru, filmu i bh. serijama, ali onaj najznačajniji trag je ostavio kao čovjek i duša. Duboko vjerujem da ovaj festival treba da postoji i kako će on postojati i kad ja ne budem ovdje i kad ne budem živ", istaknuo je direktor Kamernog teatra 55 dodavši kako je ova manifestacija zamišljena po uzoru na Dane Zorana Radmilovića, Gaveline dane, Dane Bojana Stupice itd.
"U pitanju je kultura sjećanja, priča koja nas obavezuje da baštinimo sve ono što je on ostavio i Kamernom teatru i teatrima u BiH", dodao je direktor Kamernog teatra.
U sklopu Dana Juroslava Korenića, pored promocija knjiga, koncerata i različitih kulturnih manifestacija, bit će izvedeno sedam predstava iz regije i Jugoistočne Evrope koje su, prema riječima Hadžihafizbegovića, apsolutni hitovi u zemljama iz kojih dolaze.
U pitanju su sljedeće predstave: "Voz" (gostovanje Zvezdara Teatra iz Beograda, u režiji Voje Brajovića, prema tekstu Cormaca McCarthyja, a u kojoj igra poznati srbijanski glumac Sergej Trifunović), "U plamenu" (gostovanje iz Crnogorskog narodnog pozorišta, u režiji Branimira Popovića, prema tekstu Charlotte Jones), "Kad bi naglas govorili" (predstava Kamernog teatra 55 u režiji Srđana Vuletića, prema tekstu Adnana Lugonića), "U agoniji" (gostovanje Scene Ribnjak iz Zagreba, u režiji Nele Koscis, Ozrena Grabarića i Darka Stazića, prema tekstu Miroslava Krleže), "Tko se boji Virginije Woolf" (gostovanje Gledališća Koper iz Slovenije u režiji Vite Taufera, prema tekstu Edwarda Albeeja), "Mrešćenje šarana" (gostovanje Narodnog pozorišta Banja Luka u režiji Egona Savina, prema tekstu Aleksandra Popovića), "Stolice", (gostovanje Small Drama Theatre Bitola iz Makedonije u režiji Ljupcha Gjorgievskog, prema tekstu Eugebea Ionseca).
Boro Stjepanović prvi put u žiriju nekog festivala
U okviru takmičarskog dijela festivala, o pobjednicima će odlučivati žiri u sastavu: Boro Stjepanović (predsjednik žirija), Josip Muselimović, Pjer Žalica, Aleksandar Seksan, te Maja Salkić.
"Boro Stjepanović je jedan od osnivača Akademije scenskih umjetnosti, zajedno sa Razijom Lagumdžijom i pitanje je da li bismo ikad imali akademiju da nije bilo njega", kazao je Hadžihafizbegović i dodao kako je on jedan od najboljih evropskih glumačkih pedagoga, predavač na akademiji u Osijeku, bivši dekan i predavač na akademiji u Cetinju, te autor nekoliko sjajnih teoretskih knjiga o glumi.
"Boro Stjepanović nikad nije htio da bude član nijednog žirija, a nema gdje ga nisu zvali - Sterjino pozorje, Pulski festival, Dani Gavelle... Kad sam ga ja pozvao da bude član žirija na našem festivalu, s one strane slušalice je bila tišina. Onda je rekao: 'Kako ja da budem u žiriju i dodjeljujem nagradu Žan Marolt, ja ću se rasplakati.' Ja mu kažem da ga zato i zovem i ako nikad dosad nije bio član žirija, treba da bude član ovog žirija. Boro je pristao i to nam je velika čast da imamo ovako jednu eminentnu ličnost koja je duboko vezana i uz Žana Marolta i uz teatarski život u Sarajevu", kazao je Hadžihafizbegović na današnjoj konferenciji za medije.
