Sjećanje na Safvet-bega Bašagića: Njegovi rukopisi danas su pod zaštitom UNESCO-a
Bio je jedinstvena ličnost, a njegova ostavština je bogata i u velikoj mjeri raznovrsna.
Jedno od njegovih najznačajnijih postignuća bilo je publiciranje "Kratke upute u prošlost Bosne" od 1463. do 1850., koja je, sve do pojave knjige "Geneza nacionalnog pitanja bosanskih Muslimana" Muhameda Hadžijahića, bila standard proučavanja historije Bošnjaka.
“Jedan narod može doživjeti politički, socijalni i ekonomski fijasko u svojoj postojbini. Sve je to privremeno, sve može biti od danas do sutra. Ali ipak imade nešto što nije prolazno, što ne može ni puki slučaj, ni najljući neprijatelj uništiti, a to su umotvorine koje mi zovemo literaturom. Taj trijumf ostaje za vijeke, jer je on amanet budućim naraštajima i vremenima”, zapisao je Safvet-beg Bašagić.
Bašagićeva kolekcija islamskih rukopisa i starih knjiga koja je u posjedu Univerzitetske biblioteke u Bratislavi je dio UNESCO-vog programa Memory of the World Programme. Dio ove kolekcije je dostupan online posredstvom Svjetske digitalne biblioteke.
Rođen je 6. maja 1870. godine u Nevesinju. Osnovnu školu pohađao je u Mostaru i Konjicu. U Sarajevo se doselio 1882. godine gdje završio ruždiju, a nakon toga gimnaziju 1895. godine. Od 1895. do 1899. studirao je na Bečkom univerzitetu orijentalne jezike, arapski i perzijski.
Zajedno sa Edhemom Mulabdićem i Osmanom Nuri Hadžićem 1900. godine pokreće list Behar. Jedno vrijeme radio je kao profesor u sarajevskoj Velikoj gimnaziji (Prva gimnazija). Godine 1903. osnovao je društva Gajret, El-Kamer i Muslimanski klub, a 1907. godine pokreće list Ogledalo.
U Beču je 1910. doktorirao orijentalne jezike i povijest islama, a iste godine je izabran je za zastupnika u Bosanskom saboru. Poslije smrti Ali-bega Firdusa, imenovan je za predsjednika Bosanskog sabora. Nakon rata, od 1919. godine radi kao kustos u Zemaljskom muzeju u Sarajevu.
Umro je 9. aprila 1934. u Sarajevu, a sahranjen u haremu Begove džamije.
