Skandal zbog predstave "Oslobođeni Mostar" redatelja Zlatka Pakovića po knjizi Dragana Markovine
Rad na pozorišnoj predstavi je u koprodukciji Narodnog pozorišta Mostar, Pozorišta lutaka u Mostaru i Mostarskog teatra mladih, zvanično je početo 11. januara ove godine pod redateljskom palicom Zlatka Pakovića, koji je tada kazao da je cilj donijeti novo svjetlo na daske koje život znače i da se premijerna izvedba pred publikom očekuje krajem februara.
Knjiga kao "ruka pomirenja"
Međutim, način na koji je Paković postavio predstavu, autor knjige po čijim motivima rađena, Dragan Markovina je ocijenio da ne odražava duh onoga što je bio smisao i da je bolje da predstava ne bude nikako, nego da bude onako kako je redatelj zamislio.
"Kad sam napisao i objavio roman ‘14. februar 1945.’ ideja mi je bila da se Mostar suoči sa samim sobom i svojim traumama, da pokušam razumjeti i one koji imaju problem s tim datumom, da ne šutim o zločinu nad fratrima, ali i da jasno kažem o tome kolika je bila veličina partizanskog Mostara. Ne znam koliko sam u tome uspio, ali taj dan sam prikazao kroz prizmu 36 likova i njihovu percepciju tih 24 sata. Kroz prizmu ljudi iz svih nacionalnih zajednica, kroz prizmu pobjednika i poraženih, od kojih su najveći dio činili stvarni i živi ljudi. Ukratko, napisao sam jedan povijesni roman kao ruku pomirenja i razgovora čitavog grada o tom velikom datumu oslobođenja grada", pojasnio je Markovina.
Ali, kako navodi kad mu je redatelj Paković poslao tekst predstave kojeg je također poslao i na štampanje da se podijeli glumcima, bio je zatečen izmjenama koje nemaju veze sa njegovom knjigom.
"U tom tekstu, gdje doista tačno piše da nije moj, nego je nastao po motivima mog romana, imaju dva čina. Prvi koji je baziran na mom romanu, ali iz njega su uzete samo scena ili poglavlje i po u kojem se problematizira uloga fra Lea Petrovića i Adile Fejić te ustaškog agenta Šimuna Buntića. Tu nema ni Jevreja, njihovih čežnji, ljubavi, progona i povratka, jedva da ima Srba, tu je samo lik doktora Feodora Lukača iz prve priče, a kamo li ideje pomirbe, odnosno duha zbog kojeg sam napisao roman i poželio ga na sceni“, objasnio je Markovina.
Izmjene teksta
U drugom činu koji je, kako naglašava, kompletno redatelj dopisao, priču o odnosu islama i žene danas, stavio u centar pažnje ženu koja želi konvertirati s islama na katolicizam, marginalno to povezujući s današnjim Mostarom, uspoređivao katolicizam i islam, djelovanje Islamske zajednice i Katoličke crkve, te citirao Kur'an.
"Odmah da kažem nemam nikakav ideološki, ni sadržajni problem s tim. No, to jednostavno ne proizlazi iz duha mog romana, koji religiju jedva i tretira, osim na simboličkoj razini", naveo je Markovina.
Priznaje da je problem i to što sa redateljem nije detaljno dogovorio, kako će raditi, jer mu se nije htio petljati posao sa uvjerenjem da će napraviti predstavu u duhu romana, ali kad je tekst pročitao da je shvatio, kako to nije tako i da će njegovo ime i roman služiti za pokriće nečega u što ne vjeruje.
Tvrdi da je Pakoviću i rekao da teks nije dobar i da će proizvesti problem i s fratrima i s Islamskom zajednicom, što je pokazalo i naredno jutro, kad je netko iz štamparije dostavio tekst negdje gdje je mislio da treba, a direktor jednog pozorišta nazvao Pakovića i rekao da je primio dva poziva s ciljem političkog pritiska.
Politički pritisci
"Dva dana nakon toga mene je nazvao direktor drugog pozorišta i isto mi rekao da ima problem, dodavši nešto što je suštinski tačno. Da se mi jesmo dogovorili da postavimo moj roman na scenu, ali da tekst predstave jednostavno nije moj roman.Dakle, da. Ljudi su zvali jer jesu politički pritisnuti, a pod dva jesu bili u pravu oko sadržaja predstave i uostalom producenti su predstave. I da, ja isto mislim da nemaju što bilo kakvi pritisci određivati što će se igrati na sceni, ali je činjenica da nismo dobili nikakvu odluku, ni zabranu, nego su zvali da porazgovaramo o tekstu kojeg su dobili", rekao je Markovina.
Ističe da je zbog cijele situacije dogovorio razgovor sa producentima, dok je Paković ne čekajući ishod istih i bez konzultacija s njima, objavio da mu je predstava zabranjena zbog političkih pritisaka iako ima njegovo odobrenje za takvo njezino postavljanje, što je kategorički odbacio.
"Nakon što je objavio to što je objavio i proizveo javno atmosferu koju je proizveo, ja kao autor teksta jednostavno, ni od kog nagovaran, ne želim da se predstava u tom obliku izvede, ne želim nikakav cirkus oko svega, ni predstavu oko predstave i ne želim da se ideja o suočavanju s traumama završi na priči o cenzuri. Na kraju krajeva, kako god bi to završilo, ja bi, a ne Paković ili netko drugi, bio u fokusu zbog nečega što nisam napisao", konstatovao je Markovina.
Naglasio da se predstava može raditi s drugim redateljem i vjerno po tekstu romana ili se neće raditi.
Međutim redatelj Zlako Paković je drugog stava i pojašnjava, kako nije bila riječ o adaptaciji djela, već da je predstavu radio po pojedinim motivima romana.
"Predstava je zabranjena, samo se to sad ovdje drugačije naziva. Meni je nakon tri sedmice uspješnog rada s glumačkim ansamblom obustavljen, dakle, zabranjen dalji rad na predstavi. 'Oslobođeni Mostar' nije dozvoljen u Mostaru, jedan krupan društveno-umjetnički događaj spriječio je sitne duše. Naprosto, ušao sam u saradnju s nezrelim ljudima koje rukovode isključivo strahovi za vlastite pozicije na koje su ih postavili partijski moćnici, ne po zaslugama nego po političko-vjerskoj podobnosti", izjavio je Paković.
Verbalni napad
Cijela priča o postavljanju predstave je poprimila neželjene efekte pod kojim je i direktor MTM-a Sead Đulić koji je trebao biti jedan od producenata sporne predstave postao žrtva verbalnog napada.
Đulić je objavio da ga je scenski radnik Narodnog pozorišta Mostar verbalno napao ispred te pozorišne institucije, nakon što je televizijskoj ekipa dao izjavu o otkazanoj predstavi.
"Kad smo završili i neobavezno razgovarali uključili se u razgovor povišenim tonom, koji je na momente bio i imperativan i oštrog stava. Između ostalog, koliko me pamćenje služi, rekao je ljutito, obraćajući mi se direktno: Nećeš ti nama gurati predstavu da nas zatvore. Znaš li ti šta je uopće tema ove predstave? Znaš li ti što su partizani 14. veljače 1945. napravili u Nevesinju i Južnom logoru? Znaš li ti koji je 1945. prešao u partizane? Nećete vi ovdje ništa raditi protiv Armije RBiH. Ne može se ovdje raditi predstava u kojoj se vrijedi islam. Ne može se ovdje ništa raditi protiv bilo koje vjere? Dok sam živ to na sceni ovog pozorišta ne može", napisao je Đulić na svom blogu dio uvreda koje su mu rečene.
Ističe da je toga bilo još, ali da mu pristojnost ne dopušta da sve napiše, a cijela priča je izazvala lavinu komentara i osuda u javnosti, te propitivanje razloga za propadanje predstave o Mostaru.
Sjećate li britanskog sastava Jamiroquai? Bend je najavio evropsku turneju za 2025. godinu
