Slipac: Pišem o ljudima koji su na rubu egzistencije, koji pate na različite načine

Ističe kako je njena ljubav prema poeziji počela još na fakultetu, u vrijeme dok je objavljivala svoje pjesme u studentskim časopisima. Napisala je više od 200 pjesama, od kojih je oko četrdeset našlo mjesto u spomenutoj zbirci.

"Kada sjedim s prijateljicama u kafiću nikada neću primijetiti neke ljude koji su glasni i u centru pažnje, već ljude koji su negdje u kutu, koji sjede mirno i razmišljaju, ko zna o čemu. Pišem o ljudima koji su na rubu egzistencije, o običnom malom čovjeku koji je nekada imao bolji život, bio poštovan...", naglašava ona u razgovoru za Fenu.

Dodaje da je većina njenih pjesama egzistencijalne prirode, pravdajući to riječima kako "ne može zatvoriti oči pred stvarima koje se dešavaju“.

"Ljudi oko nas još uvijek umiru od gladi, smrzavaju se, jer nisu u stanju kupiti ogrijev, pate na različite načine. Zbog egoizma i nepravde, Zemlja je "utabana i teška“. Zaokupljeni vlastitim interesima ljudi ne primjećuju siromašne, bolesne i nemoćne", tvrdi ova nezaposlena profesorica hrvatskog jezika i književnosti.

Nadu u ljepše dane daju u posljednje vrijeme, ipak, pozitivni primjeri i reagiranja ljudi koji spašavaju druge, ne razmišljajući o posljedicama, i o tome kako se oni koji su ugroženi zovu, odakle su i čime se bave.

Smatra također da se ljudi svakodnevno suočavaju s brojnim iskušenjima i previranjima dobra i zla, ali da uspijevaju da pronađu ispravan put.