Šta sve skriva Zemaljski muzej: Od brokatnog plašta kralja Tvrtka, do najstarijih fosilnih zmija
Na početku se kustosica Lepić prisjetila prošlogodišnjeg Međunarodnog dana muzeja u jeku pandemije, kada je krovna institucija kulture, nažalost, imala da ponudi samo platne liste usposlenika na uvid javnosti. Situacija je ostala nepromijenjena, ali Lepić ističe da uz sve prepreke nastoje opstati.
"Kao nekom kome je apsolutno svaki muzejski predmet značajan i zaslužuje podjednak tretman, ovo mi je uvijek teško pitanje. Ipak, za širu javnost, za građane Bosne i Hercegovine preporučila bih stalnu postavku 'Bosna i Hercegovina u srednjem vijeku' s posebnim osvrtom na najvrednije eksponate kasnog srednjeg vijeka: brokatni plašt kralja Tvrtka I Kotromanića, nadgrobne ploče bosanski kraljeva s Bobovca i tri originalne srednjovjekovne kraljevske povelje i darovnice", istikla je.
Kustosica preporučuje još posjetu i drugim odjeljenjima u Zemaljskom muzeju: Odjeljenju za etnologiju i Odjeljenju za prirodne nauke.
"Na Odjeljenju za etnologiju preporučila bih izložbu 'Predah o duhanu i kafi', kao i izložbu jednih od najvećih fragmenata safavidskih ćilima. Stalne postavke Odjeljenja za prirodne nauke su neiscrpan izvor relevantnih naučnih činjenica kao i inspiracije za sve uzraste, a sve to zahvaljujući izuzetno opsežnim kolekcijama koje su decenijama prikupljane i čuvane u ovoj instituciji", kazala je.
Predstavljajući bogat sadržaj koji je u posjedu muzeja, Lepić izdvaja i izložbe "Fosili Sarajeva i okoline" i "Svijet koji nestaje" na kojima posjetitelji mogu vidjeti modele izumrlih životinja: dimetrodona i ptice dodo.
"Važno mi je istaći da se u našoj paleontološkoj kolekciji između ostalog čuva jedna od najstarijih fosilnih zmija nađena u blizini Bileće, dok u zoološkoj kolekciji čuvamo primjerak velikog slijepog miša ili letipsa, nađenog u Podveležju kod Mostara. Zaista je teško nabrojati čime sve raspolaže Zemaljski muzej Bosne i Hercegovine, a tome su dokaz i naši vjerni posjetioci koji svaki put iznova uoče neki eksponat koji nisu zapazili tokom svojih prethodnih posjeta muzeju", dodaje.
Zemaljski muzej posljednjih godina organizira i brojne radionice za djecu, a uposlenici uvijek ističu važnost razvijanja svjesti o kulturno-historijskom naslijeđu od najranijih dana.
"Edukativno-zabavne radionice za djecu i mlade u organizaciji Zemaljskog muzeja BIH samostalno i u okviru određenih manifestacija postale su za kratko vrijeme vrlo popularan i tražen sadržaj. Nemjerljiva je važnost toga da se najmlađi posjetioci muzeja kroz kreativan i zabavan način educiraju o kulturno-historijskom i prirodnom naslijeđu radi sticanja i širenja njihovog znanja, ali i stvaranja svijesti o važnosti i svrsi očuvanja naše baštine. Mi smo svjesni da njihovo intenzivno prisustvo u muzeju kroz radionice stvara našu buduću publiku, što se u praksi već pokazalo. Tako da su zadovoljstvo i korist radionica za mladu publiku izuzetno važni, ako se posmatra iz više uglova", pojašnjava.
Vrijedni tim kustosa i uposlenika Zemaljskog muzeja zaslužan je za brojne aktivnosti koje je muzej provodio prije pandemije. Također, privukli su pažnju i za kulturu zainteresirali najmlađe članove našeg društva tako što su prethodnih godina održali veliki broj rođendanskih radionica za djecu, a Lepić se nada da će se uskoro nastaviti takve aktivnosti.
Pandemija je ostavila svoj danak i na rad Zemaljskog muzeja, a zabilježen je i znatan pad broja posjetilaca ove institucije. S obzirom na to da su mnogi svoju djelatnost prenijeli na online platforme, isto su učinili i uposlenici muzeja, koji su svoj sadržaj plasirali putem raznih društvenih platformi.
"Kultura i kulturne institucije su među prvim djelatnostima koje su osjetile posljedice pandemije. Veliki je broj prepreka s kojim smo se susreli u prethodnoj godini i više. Nažalost, posjeta Zemaljskom muzeju BiH je drastično opala, naručito u zimskim mjesecima kada je i inače slabija posjećenost. Tokom lockdowna naši posjetioci su bili uskraćeni za stručno vođenje. Morali smo ograničiti broj posjeta, skraćivati radno vrijeme za posjete", kazala je.
Iako svjesni važnosti fizičke prisutnosti prilikom prezentiranja muzejskog sadržaja, ipak su nastojali da što više sadržaja prikažu putem društvenih mreža, YouTube kanala i sl.
Posljednjih godina Zemaljski muzej intenzivirao je rad na obnovi svog fundusa, a uskoro se očekuje i otvaranje izložbe "Bosna i Hercegovina u prahistorijsko doba". Također, kustosica Lepić naglašava da se uskoro očekuje obnova stalne postavke "Živi svijet BiH" na Odjeljenju za prirodne nauke.
"Uz sve naše ozbiljne finansijske i pravne probleme Zemaljski muzej BiH ima kolektiv koji je izuzetno predan i posvećen svom radu, a dokaz tome su ljudi koji ostaju i zahvaljujući kojima je ova institucija i dalje otvorena javnosti. Rezultat svega toga su zaista ogromni projekti, od kojih će neki uskoro biti prezentirani javnosti, a koji decenijama prije nisu realizovani. Ovdje naglašavam da su razlozi u većini slučajeva bili finansijske prirode i nedostatak stručnog kadra", istakla je Lepić i dotakla se aktivnosti Odjeljenja za arheologiju Zemaljskog muzeja, koje je od izrazite važnosti za javnost i otvara još jednu staru/novu stalnu postavku "Bosna i Hercegovina u prahistorjsko doba", koja se očekuje u skorije vrijeme.
Pored navedenog, Lepić ističe da rade na velikom broju ozbiljnih projekata koji se odnose na infrastrukturne radove u izložbenim prostorijama, a uskoro očekuju početak obnove i sanacije određenih depoa za sva tri odjeljenja Zemaljskog muzeja BiH.
Kamerni teatar 55 sa predstavom "Potpuni stranci" gostue na festivalu RUTA u Makedoniji
