Kultura
13

Sto godina od rođenja Zije Dizdarevića, pisca čije je djelo nadvladalo epohu u kojoj je nastalo

FENA
(Foto: FENA)
"Sto godina od rođenja pisca Zije Dizdarevića“, naziv je programa upriličenog sinoć u Muzeju književnosti i pozorišne umjetnosti BiH u znak sjećanja na književnika, čije je djelo uveliko nadživjelo epohu u kojoj je stvarao.

Prvi u nizu događaja kojima će biti obilježeno stoljeće od Zijinog rođenja bio je prilika za evociranje sjećanja na ovog velikog čovjeka, pisca i antifašistu, čija sudbina svjedoči o spremnost na nesebičnu žrtvu, ali i svu okrutnost vremena s kojim se hrabro suočio, ne odustajući od vlastitih ideala i istinskih vrijednosti na kojima je do kraja i nepokolebljivo istrajavao.

Kako je novinarima kazala direktorica Muzeja književnosti i pozorišne umjetnosti BiH Šejla Šehabović, Zija Dizdarević piše o intersekciji marginalizacije na osnovu roda, kulturalne i klasne pripadnosti.

"To je vrsta literature koju danas u razvijenim evropskim zemljama proučavaju postmodernisti", kazala je Šehabović, potcrtavajući da je piščevo djelo nadišlo ideologiju u koju je osobno vjerovao i postalo zanimljivo novim generacijama.

Književnik Hadžem Hajdarević kazao je da je Zija Dizdarević jedan od najvećih talenata kada se radi o pripovjedanju u Bosni i Hercegovini, čiji je život, nažalost, prerano prekinut, te nije uspio na najbolji mogući način valorizirati vlastiti talenat.

Dodao je da je po onome što je napisao potvrdio da se radi o vrhunskom autoru, te da su događaji poput ovog prilika „da se prisjetimo Zije Dizdarevića i kao velikog pisca, ali kao velikog antifašiste i u izvjesnom smislu kontektualiziramo i književno stavaralaštvo i vrijeme u kojem je pisano i u kojem je čitano njegovo književno djelo.

Na značaj manifestacije kojom se oživljava sjećanje na Ziju Dizdarevića ukazao je i predsjednik Upravnog odbora Književno-kulturne manifestacije "Susreti Zija Dizdarević“ Nasir Selimović, izražavajući zadovoljstvo činjenicom da su svi događaji posvećeni ovom piscu redovno pobuđuju zanimanje velikog broja poklonika umjetnosti i poštovaoca njegove ličnosti i djela.

Najavio je da će na Dan Evrope, odnosno na Dan pobjede nad fašizmom – 9. maja, učenici srednje i osnovnih škola u Fojnici prirediti program u čast Zije Dizdarevića, te gostovanje pisaca u tim obrazovnim ustanovama.

Podsjetio je, da su, među ostalim, za kraj novembra, u završnom dijelu manifestacije planirani – izložba, te okrugli sto o liku i djelu Zije Dizdarevića, te proglašenje najboljih lierarnih radova prispjelih na konkurs koji će biti objavljen i u toku ove godine, kao i svečana akademija.

Zija Dizdarević rođen je 18. februara 1916. u Vitini kod Ljubuškog, a ubijen je u logoru Jasenovac 1942. godine.

Njegovo djetinjstvo i mladost vezani za Fojnicu gdje je porodica preselila 1920. godine. Imao je samo 26 godina kada je ubijen kao politički zarobljenik. Uhapšen je uoči odlaska u partizane, jer je u prvoj godini rata djelovao kao ilegalac u Fojnici i Sarajevu.

Prvi objavljeni njegovi književni radovi „Halucinacije“ i „Zapisi bolesnog čovjeka„ 1935. godine nagovijestili su darovitog pisca.

Za života nije objavio nijednu knjigu, a posthumno izlaze "Pripovijetke" (1948.), "Prosanjane jeseni" (1952.), "Sabrana djela" (1978.) i "Blago u duvaru" (1982.).

Brojna publika u Muzeju književnosti i pozorišne umjetnosti BiH bila je u prilici slušati fragmente iz Dizdarevićevih djela koje su čitali Vesna Mašić i Hasija Borić, uz audio-dokumentarac, posvećen tom kjniževniku.

Organizatori događaja kojim je počelo obilježavanje 100 godina rođenja Zije Dizdarevića su Muzej književnosti i pozorišne umjetnosti BiH, BH radio 1, kao i protagonisti Književno-kulturne manifestacije "Susreti Zija Dizdarević".