Strip u regiji puni sajamske hale, a mi još objašnjavamo zašto je koristan za djecu
"Prve tri godine sigurno nisu bile lake. Iako na početku 'godi' da budete jedina striparnica ili strip izdavač, u suštini to nam i nije neka prednost, jer je osnovni zadatak zapravo povratak kulture čitanja stripova, a to možete uraditi puno lakše ako postoji više izdavača ili strip prodavnica", kazao je osnivač Agarthi Comicsa za Klix.ba.
Posao koji se "slabo isplati"
Iako se striparnica preselila na sedam puta veći prostor i otvorila mogućnost druženja, predavanja i promocija, te ima i čitaonicu i mjesto gdje se posjetioci mogu osvježiti, isplativost njenog otvaranja i nije pretjerano velika, tvrdi vlasnik. Međutim, on ističe da treba uzeti u obzir mnogo faktora, od opšte finansijske krize u zemlji, do svih problema s kojim se susreću svi ostali izdavači knjiga u BiH.
"Nama je primarni cilj promocija stripa kroz svakodnevne aktivnosti i na bilo koji način", kazao je Šehalić.
Strip publiku je podijelio u tri grupe: Prva, ujedno i najbrojnija, su posjetioci stariji od 30 godina, usko vezani za naviku čitanja stripova još od prije rata, koji su redovni čitaoci i kolekcionari, a najviše ih zanimaju Zagor, Dylan Dog, Marti Misterija... Drugu grupu čini omladina do 20-25 godina, koja je kroz svoje obrazovanje ili okruženje sama došla do stripova i oni su uglavnom usmjereni na mange, horor ili SF stripove.
"Treća grupa i nama najdraža (da se ostali ne uvrijede), su djeca od 10 do 12 godina, koji su prvi put došli sa roditeljima ili su kod roditelja pronašli strip i zaljubili se u njega, pa su postali redovni posjetioci naše striparnice", kaže Šehalić.
I dalje najpopularniji Zagor, Dylan Dog i Alan Ford
U potražnji se ništa značajno nije promijenilo. I dalje su najtraženiji Zagor, Dylan Dog i Alan Ford, ali im se lagano priključuju i Manga stripovi, kao i američki (Marvel i DC). U protekloj godini nije bilo stripova domaćih autora, ali bi se to trebalo nadoknaditi u ovoj godini.
Cijena stripa u BiH ne prati standard.
"Ako bismo rekli da strip nije skup, vjerovatno bismo bili neshvaćeni od okoline, ali ovo tvrdimo odnosom cijene stripa prije 30 ili 40 godina i količini životnih namirnica koje su se mogle nabaviti tada i danas. Nažalost, danas su plate niske ili ih nema nikako, pa je samim tim i strip postao luksuz", svjestan je Almir.
Najjeftini stripovi koji se mogu pronaći u sarajevskoj striparnici koštaju dvije marke, a najskuplji i do 120 KM. Prosječna cijena kiosk izdanja je 4 KM.
Šmek papira i olovo pod prstima
Na pitanje koliko mlađi naraštaji imaju navike čitanja papirnih izdanja i njihovog čuvanja, Šehalić ističe da jedan dio to radi, a da postoje i oni koji ne čitaju ništa, pa ni stripove. Manji dio mladih čita stripove online, ali to nije ni praktično, a nema ni "šmek" papira i osjećaj olova pod prstima.
U zemljama regiona strip je doživio značajan uspon, pa se tako u Hrvatskoj i Srbiji petnaestak izdavačkih kuća bavi isključivo izdavanjem stripova.
"U Hrvatskoj država otkupljuje više od 30 posto tiraža stripova (strip albuma) za gradske biblioteke, a sve biblioteke, i u najmanjim gradovima, su prepune stripova. U Srbiji su do te mjere u posljednje tri-četiri godine obnovili strip izdavaštvo, da je na sajmu knjiga u Beogradu skoro kompletna jedna hala bila puna stripova i strip izdavača, a i u glavnoj hali pomenutog sajma centralna mjesta je držao strip izdavač", kaže naš sagovornik.
I dok su u regionu uspjeli održati prijeratni kontinuitet u izdavaštvu i ostalo im je samo da omasove broj redovnih čitalaca stripa kako bi se vratili na puteve stare slave, u našoj zemlji je ovaj proces u povoju.
"U BiH se još uvijek vrtimo oko toga da roditeljima, nastavnom osoblju, bibliotekarima ili pedagozima objašnjavamo zašto su stripovi neophodni djeci u zdravom odgoju i odrastanju, te da je prošlo vrijeme od prije 25-30 godina kada su se stripovi sakrivali ispod klupa ili u knjigama, kao i da objašnjenje djetetu da ne čita strip jer će 'zatupiti' nije niti pedagoško niti tačno. Danas stripovi u Evropi stoje ravnopravno sa knjigama u školskim bibliotekama i učionicama i to je praksa za koju nastojimo da zaživi i kod nas", navodi Šehalić. Nažalost, ostali izdavači u BiH izdaju jednu ili nijednu grafičku novelu u godini.
Zaboravljene navike čitanja stripova
Posjetioci striparnice, kao i sajmova knjiga u Skenderiji kojima Agarthi Comics redovno prisustvuje, pokazuju oduševljenje pojavom stripova.
"Neki se nostalgično prisjećaju 'starih dobrih vremena' gledajući Politikin zabavnik, Alan Ford, Eks Almanah, Gigant..., a neki odmah žele probati da na svoju djecu prenesu zaboravljene navike čitanja stripova. Nažalost, svjedoci smo i da uposlenici javnih ustanova biblioteka iz gradova FBiH kupuju i troše desetine hiljada maraka javnog novca kupujući knjige od izdavača i preprodavača iz Srbije po višim cijenama nego što bi iste te knjige mogli uzeti od domaćih izdavača. Zašto? Trebalo bi pitati njih", ističe Šehalić.
Pohvalio se i da su prošle godine prvi put prošli na konkursu Agencije za bibliotekarstvo FBiH za otkup stripova za gradske biblioteke, tako da će se stripovi Agarthi Comicsa za koji mjesec naći u većini gradskih biblioteka u FBiH.
"Nažalost, na drugom federalnom konkursu za izdavaštvo nijedna od naših ponuđenih grafičkih novela nije potakla upravni odbor da sufinansira njihovo izdavanje, iako se radi o najvećim strip djelima, nagrađenim svjetskim književnim nagradama", dodao je.
Nedostatak novca ne mora značiti odustajanje od stripova
I pored toga u Agarthi Comicsu su zadovoljni urađenim na polju animiranja mladih čitalaca, a za besplatnu razmjenu stripova za djecu do 18 godina kažu da je bila pun pogodak jer su roditeljima i djeci pokazali da nedostatak novca ne mora značiti i odustajanje od stripova.
"Izdavanje prve zbirke radova bh. autora u saradnji sa 'Drugim uglom' je nešto na što smo veoma ponosni, jer su mladi autori čiji su radovi objavljeni dobili satisfakciju i podsticaj da nastave crtati stripove", kazao je naš sagovornik.
U budućnosti planiraju pokretanje vlastite štamparije Agarthi Comicsa, kojom bi makar donekle uspjeli zadovoljiti potrebe našeg tržišta za stripovima, a istovremeno i po mnogo jeftinijim cijenama koje su uslov za BiH.
"Pored toga nastojimo probuditi interes pedagoških zavoda i nastavnog osoblja u osnovnim i srednjim školama u BiH, kako bi stripovi našli put do škola i tako bili svakodnevno dostupni učenicima. Dosta stvari u ovoj organizaciji zavisi i od investitora, pa je to i razlog zašto kasnimo sa njihovim ostvarivanjem. Nadamo se da ćemo u narednih mjesec ili dva uspjeti ostvariti zacrtane planove, početi izdavanje širokog spektra stripova, kao i realizovati različite promocije i predavanja, te čitaonicu u Striparnici pretvoriti u prepoznatljiv kutak za druženje stripofila. U međuvremenu sarađujemo sa nekoliko vladinih i nevladinih organizacija iz inozemstva na održavanju više strip događaja u Sarajevu u toku ljeta", otkrio nam je Šehalić.
