Festival je dobio ime po osnivaču Kamernog teatra koji je, došavši iz Zagreba u Sarajevo ostavio veliki trag u teatru, MESS-u, Pozorištu mladih, osnovao je prvu profesionalnu zajednicu pozorišta BiH, imao 16 režija u Kamernom teatru, prevodio sa nekoliko jezika, imao svoj jazz orkestar, svirao nekoliko instrumenata i bio intelektualna i teatarska gromada, kazao je Hadžihafizbegović uz nadu da će ovaj festival postati tradicionalan.
"Kulturom sjećanja zamjenjujemo nekulturu nesjećanja", istakao je direktor Kamernog teatra 55, a publika je potom velikim aplauzom pozdravila specijalnu gošću, suprugu pokojnog Korenića, Desu.
"U 'Danima Jurislava Korenića' doveli smo sedam najboljih predstava iz cijele bivše Jugoslavije, šest promocija knjiga, okrugle stolove. Pravili smo jedan nepretenciozan festival, ali zaista odziv svih teatara bio je sjajan i svi su bili sretni da dođu u Sarajevo", istakao je Hadžihafizbegović i dodao da nije lako napraviti festival u vrijeme u kojem kultura atrofira i sve manje se izdvaja novca u te svrhe.
Kazao je da mu je posebno drago što prvi put inaugurira nagradu "Žan Marolt" za najboljeg glumca/glumicu kazavši da je Marolt ostavio neizbrisiv trag u bh. kinematografiji i da je "neprirodno ne sjećati ga se i na ovaj način".
Publici su se potom obratili i premijer Kantona Sarajevo Elmedin Konaković, a festival je otvorenim proglasio ministar kulture i sporta Kantona Sarajevo Mirvad Kurić.
Korenićevi dani trajat će do 3. juna, a osim nagrade "Žan Marolt" dodijelit će se i nagrade za najbolju režiju, najbolji kostim, najbolju scenografiju, najboljeg mladog glumca/glumicu, te za najbolju predstavu u cjelini.
Petočlani žiri takmičarskog dijela festivala čine: Boro Stjepanović, Dženana Burek, Pjer Žalica, Aleksandar Seksan i Maja Salkić.
Nakon otvaranja prikazana je predstava "Voz" Zvezdara teatra iz Beograda, u režiji Voje Brajovića, koji sa Sergejem Trifunovićem igra u ovom komadu, dok će sutra u 20 sati biti prikazana predstava "U plamenu" Crnogorskog narodnog pozorišta iz Podgorice, u režiji Branimira Popovića.
Jedan od osnivača i glavnih inicijatora Malog pozorišta, danas Kamernog teatra 55, postaje 1955. godine u kojem od 1958. do 1966. radi kao upravnik i reditelj. Sa saradnicima i kolegama 1960. godine u Sarajevu osniva Festival malih i eksperimentalnih scena Jugoslavije – MESS. Smrt ga je zatekla na dužnosti dramaturga Narodnog pozorišta u Sarajevu, 1974. godine.
Kao entuzijasta svog poziva i pozorišne umjetnosti, Jurislav Korenić je ostvario veliki broj režija opera i drama, koje su po svojoj izražajnosti i sažetosti predstavljale izuzetna scenska ostvarenja. Jurislav Korenić je, kao inicijator osnivanja Malog pozorišta i Festivala malih i eksperimentalnih scena, znatno doprinio da Sarajevo postane središte jedne od već afirmisanih manifestacija kulturnog i scenskog života. Na sceni Kamernog teatra 55 režirao je:
Mladost pred sudom (Thimaer Hans)
Šarena lopta (Torkar Igor) Pobuna na Kejnu (Herman Wouk) San ljetne noći (William Shakespeare) Dantonova smrt (Georg Büchner) Dnevnik Ane Frank (Frensis Goodrich, Albert Hceket) Iznimka i pravilo (Bertolt Brecht) Vejka na vjetru (Kole Čašule) Rapsodija u plavom (Andrē Paul Antoine) Slučaj Lide Matis (Pavel Kohout) Balada o Tilu Ojlenšpigelu (Ginter Weiseborn) Uklonite ludu (John Boynton Priestly)
Prosjačka opera (Gay John, Bertolt Brecht) Varijacije (Aleksandar Obrenović) Otelo (William Shakespeare) Zlatno tele (Ilja Arnoldovič Iljf, Jevgenij Petrov) Korčak i djeca (Erwin Silvanus) Otkad postoji raj (John Boynton Priestley) Čarlijeva tetka (Brandon Tomas) Park bulevar 13 (Aksel Ivers) Elzenberška igra (Marian George Valentini) Prvi grijeh (Silvije Strahimir Kranjčević) Nevolje profesore Helviga (Leo Lenz) Juče popodne (Mire Štefanc) Dragi moj lažljivče (Jerome Kilti) Pigmalion (George Bernard Shaw) Proces (Franz Kafka) Mirandolina (Carlo Goldoni) Lofter ili balada o čovjeku bez lica (Ginter Weiseborn) Pokradeno (razni autori) Kolenija (Rene De Obaldi) Evropska trava (Miodrag Žalica) Tako vam je bilo nekoć (Branislav Nušić) Kažnjeno bratoubistvo (nepoznati autor) Šarlatan (Đorđe Lebović, Josip Lešić) Priča o vojniku (Sharles Ferdinand Rami, Igor Stravinski) Dan veleučenog gospodina Vua (Ha-Ha-Xiao) Uspon i pad grada mahagonija (Bertolt Brecht, Kurt Weil) Gilda zove me Vest (Michel Paran) Ljubav (Murray Schicsgal) Vjetar u granama Sasafrasa (Rene Obaldi) Mračna komedija (Peter Schefer) Ilirski brodolomci (William Shakespeare, Ginter Dajke) Dragi moj lažljivče (Jerome Kiti)
