"Pridružite nam se 21. marta 2017. u 19 sati, uz bajke namijenjene odraslima, u izvedbi glumice Tatjane Šojić, u prostoru našeg domaćina i partnera, Centra za kulturu Sarajevo u Jelićevoj ulici", poručuju iz Bajke.
Istog dana u 10 sati za djecu osnovnih škola Općine Centar, bajke će pripovijedati Marina Tomić, profesorica violine i učitelj sa valdorfskom naobrazbom.
Svjetski dan pripovijedanja obilježava se svake godine u vrijeme proljetnog ekvinocija kada pripovjedači diljem svijeta pričaju narodne bajke i priče, mitove i legende na različitim jezicima sa ciljem da se između sebe povezujemo. Svake godine odabire se tematski okvir priča s kojima se proslavlja ovaj dan. Ove godine tema je "Transformacija".
"Mi u Bajci slavimo pripovijedanje, živu riječ i scenske igre lutkama koje smo uobličili u sadržaje za djecu i odrasle sa ciljem da oživimo izvorne narodne bajke, velika umjetnička djela koja posjeduju višeslojno bogatstvo i dubinu. Danas su sve generacije prekomjerno izložene medijima koji nude neprimjerene, sadržaje koji su najčešće jedina zajednička aktivnost u porodici i sve češće prisutni u odgojnoobrazovnim ustanovama, a potrošačko društvo diktira da su tržni centri, umjesto ustanova kulture, mjesta gdje savremeni čovjek sa svojom djecom provodi slobodno vrijeme. Čak i bajke su danas postale roba na kojoj se može zaraditi mnogo novca. Pri tome se treba pitati šta se u ovoj opštoj komercijalizaciji događa sa bajkama ostaje li njihova vrijednost. U većini filmova i TV obrada spuštaju se bajke do priče bez značenja. Od suštine snage i prvobitne uloge bajke nije puno ostalo, samo etiketa i ne zaslužuje više ime bajke", kažu iz Udruženja.
Snagu i utjecaj bajki na razvoj djece trebamo uzeti ozbiljno. Upravo po djeci možemo naučiti koliko je još stvarno ovo carstvo bajki, koliko jasno obuhvata život svih ljudi. Kod riječi: "Bilo jednom..." neće nijedno dijete pitati "Kada je to bilo?“. Sve što se priča, dešava se ovdje i sada i uvijek. Krug malih slušalaca zaronit će bez problema u jedno vrijeme i u jedan svijet koji se pak pri svakom pričanju ponovo dešava u svakom slušaocu samo snagom žive riječi koja je slikovito svjedočanstvo.
Moderna istraživanja kažu da su nekada bajke odrasli pričali odraslima i da su slušaoci uživali sa istom spontanošću i predanošću u ovom svijetu slika kao što to danas čine djeca. Danas u zapadnim zemljama slobodno pričanje bajki zadobija sve više prijatelja.
Bajke spajaju djecu, roditelje, pedagoške radnike, umjetnike, medije i širu javnost i pružaju nam platformu za saradnju, narodne bajke su vrelo za razumijevanje duše, kako svakog od nas pojedinačno tako i svih nas, ljudi, zajedno.
