U Historijskom muzeju predstavljena instalacija renomiranog njemačkog umjetnika Mische Kuballa
Na poziv Goethe-Instituta renomirani konceptualni umjetnik iz Düsseldorfa u Historijskom muzeju Bosne i Hercegovine predstavlja svoju prostornu instalaciju koja tematizira raspoloženje poslije razarajućeg Prvog svjetskog rata, kada je 1920. Hugo von Hofmansthal osnovao umjetnički i muzički festival Salzburg Festspiele – alternativni model nasilju, krvoproliću i uništenju.
Mischa Kuball je jedini profesor u Njemačkoj za umjetnost u javnom prostoru, a od 2007. predaje na Akademiji medijske umjetnosti u Kölnu te će biti prvi gost serijala događaja Kunstforum.
"Često se Mischa Kuball naziva kao umjetnik svjetlosti ili umjetnik svjetla. Međutim, taj opis ograničava njegovo djelovanje jer se sam shvata kao konceptualni umjetnik koji radi u svim medijima i prostorima, ali definitivno svjetlo u njegovim radovima zauzima poseban značaj. Također, predstavlja značajno umjetničko izražajno sredstvo za njega u svim svojim pojavnim oblicima", kazali su organizatori večerašnje izložbe.
"Svjetlosna instalacija 'Five suns_exlipse' inače se odnosi na atmosferu koja je vladala nakon završetka Prvog svjetskog rata", pojasnili su.
"Dobrodošli u sumrak", pozdravio je Kuball prisutne pa nastavio, "Kada sunce nestane, svijet postane malo tiši, a to znači da možemo vidjeti malo više kako bismo nešto spoznali. Želim napraviti razliku između oka koje vidi i oka koje zna."
"'Five suns' obećava više svjetlosti, ali pomračenje sunca je nešto što stoje nasuprot tome. Gotovo podsvjesno sam s aerodroma programski prvo odveden u tunel, a danas sam posjetio i bunker. Hvala što ste me tamo odveli. To su sve prostori u kojima ako imamo sreće svjetlo nas navodi", pojasnio je umjetnik.
Pod naslovom public preposition, Kuball je jučer 23. marta u foajeu Goethe-Instituta predstavio dio svojih radova, intervencija, projekata i performansa, koji su kroz više desetljeća nastajali u javnom prostoru.
Zajedničko im je to što se obraćaju javnosti i implicitno propituju gdje i pod kojim okolnostima se konstituira ono što podrazumijevamo pod javno i kako to treba shvatiti. Mnoge intervencije i mogi projekti bili su privremeni i danas postoje samo u obliku fotodokumentacije.
Drugi su namjerno osmišljeni da budu kratkog daha i slabije vidljivi, čak i u kontekstu mjesta postavljanja. U tom smislu se public preposition odnosi na temeljnu kontradikciju javne sfere: s jedne strane, vidi sebe kao neograničenu, s druge strane su posjetioci javne intervencije ili događaja i njezini sudionici objektivno ograničeni.
Iz tog razloga nastaje posebno predavanje na temu public preposition, i diskusija o istom se smatra gestom stvaranja javnosti korz stavljanje pojedinačnih projekata u širi kontekst.
