U Kamernom teatru završen rad na predstavi "Schindlerov lift": Odigrana i prva izvedba
U predstavi su uloge ostvarili Tatjana Šojić, Gordana Boban, Admir Glamočak, Aleksandar Seksan, Muhamed Hadžović, Maja Izetbegović, Davor Golubović, Sabit Sejdinović, Dina Mušanović, Senad Alihodžić, te djeca Sin Kurt, Isa Seksan, Dino Hamidović, Lana Zeničanin i Tijana Zeherović.
"Rad na predstavi je počeo još u januaru 2021. godine, u teškim pandemijskim uslovima, ali je, nažalost, morao biti prekinut nekoliko dana pred premijeru, upravo zbog pandemije. Nakon pauze rad na predstavi je nastavljen i ona je sinoć, 3. aprila 2021. godine doživjela svoju praizvedbu na sceni Kamernog teatra 55. Monumentalna predstava koja govori o pandemiji zla nastala pod mračnim okriljem druge, jednako nemilosrdne pandemije", kaže direktor ove teatarske kuće Emir Hadžihafizbegović.
Haždihafizbegović dodaje kako je u pitanju jedna od najznačanijih teatarskih predstava na Balkanu.
"I svi oni, nažalost malobrojni, koji su imali priliku da je pogledaju, bilo cijelu, ili samo neke dijelove, se s time u potpunosti slažu. Tekst, kao i predstava, iako veoma čvrsto i bez imalo kompromisa upire prstom tamo gdje prstom treba uprijeti kada su u pitanju zla i zločini počinjeni nad stanovnicima Prijedora u vrijeme agresije na BiH, također veoma čisto i bez ikakvih ružičastih naočala govori o tom univerzalnom zlu koje, manje ili više, prikriveno čuči i vreba u ljudima, i samo čeka priliku i opravdanje da iz mraka pomoli svoju ružnu glavu", kaže.
Hadžihafizbegović otvoreno nastavlja govoriti o emocijama koje je u njemu izazvao proces kreiranja ove predstave:
"Srce mi krvari i puca od ponosa, što je upravo Kamerni teatar 55, sa ovim nevjerovatno talentiranim i posvećenim glumcima, kako veteranima scene, tako i ovima najmlađima, koji su potpuno ravnopravno i samouvjereno stali rame uz rame sa njima, ne napravio, nego porodio, ovako kapitalnu i značajnu predstavu kao što je 'Schindlerov lift'. Beskrajno sam zahvalan mojim kolegama glumcima i glumicama na hrabrosti i posvećenosti da ovo iznesu do kraja na ovako fenomenalan način. U ovoj predstavi nema glavnih, i nema malih uloga. Sve su glavne, i sve su velike. Malo me kada predstava ponese toliko da poželim da ukoračim u scenski prostor i sam postanem dijelom tog umjetničkog čina koji mi se odmotava pred očima", kaže.
Nastavlja govoreći kako je upravo to i poželio dok je gledao prvu izvedbu predstave.
"Kapa dolje piscu Darku Cvijetiću koji je imao hrabrosti i snage da napiše jedan ovakav roman, kapa dolje reditelju Kokanu Mladenoviću, koji je, odgovorno tvrdim, jedini reditelj s ovim prostora koji je moga ovako maestralno, a beskrajno čisto i jednostavno, režirati ovaj komad. Kapa dolje Ireni Popović koja je komponirala muziku koja prodire u samu dušu, i sama po sebi tjera vas na smijeh ili suze. Svoj muzički angažman muzičkom djelu predstave dala je i naša svjetski poznata Merima Ključo temom na harmonici zbog čega smo joj kao teatar veoma zahvalni. Kapa dolje Adisi Vatreš Selimović čija scenografija predstavalja jedan čarobni svijet za sebe i koja je na tako malom i prostorno ograničenom prosceniju Kamernog teatra 55 uspjela stvoriti cijeli jedan crveni soliter, jedan grad, jedan mir i jedan rat. I, na kraju, kapa dolje tehnici Kamernog teatra 55 koji su, po ko zna koji put, pokazali vrhunski profesionalizam i predanost i koji su, uprkos svim komplikacijama i poteškoćama rada u pandemijskim uslovima, ovu predstavu iznijeli i ponijeli na svojim ramenima. Mnogo je toga u njihovim rukama, a tako lako zaboravimo da im odamo zasluženu hvalu. Ponosan sam što sam direktor jednog ovako velikog malog teatra", kaže Hadžihafizbegović.
Dodaje kako je umjetnost još jednom uspjela poraziti mrak.
"Nažalost, samo dan nakon praizvedbe stigla nam je vijest koja nas je duboko potresla, a to je da je naš dragi Miralem Zubčević Cele preselio na bolji svijet. Umjetnik, prijatelj, kolega, član Upravnog odbora Kamernog teatra 55 i veliki, veliki ljubitelj teatra i umjetnosti uopšte, napustio nas je i u našim srcima ostavio veliku prazninu. Prazninu koju ćemo polako popunjavati lijepim uspomenama, sjećanjima i umjetničkim ushitima, koji su mu tako bili važni, bliski i dragi. Neka ti je vječna slava i rahmet, dragi naš Cele. Živjela umjetnost!", zaključio je direktor Kamernog teatra 55.
