U Mostaru izložba posvećena Osmanu Đikiću, s ciljem da se otgne od zaborava
U Centru za kulturu Mostar je premijerno izložena skenirana građa koja sadrži rukopise, naslovnice časopisa i fotografije sa ciljem da se oživi lik i djelo Osmana Đikića, koji je, kako organizatori navode, nepravedno zapostavljen u bh. javnosti.
Autorica izložbe "110 godina od smrti Osmana Đikića" i viša kustosica Muzeja književnosti i pozorišne umjetnosti BiH Đana Kukić ističe da se u saradnji "Preporodom" odlučila organizirati ovu izložbu jer dugo vremena nije nije bilo izložbe posvećene tom književniku.
"U arhivu Muzeja književnosti i pozorišne umjetnosti BiH nema nijedan originalni dokument koje se tiče ostavštine Osmana Đikića. U relativno kratkom periodu sam sa timom ljudi, uspjela nabaviti skeniranu građu koja sadrži rukopise, naslovnice časopisa, fotografije i svega što se tiče Osmana Đikića iz nekoliko arhiva" kazala je Kukić.
Prikupljena građa, kako naglašava bila je "razbacana" između pet institucija od Arhiva BiH, Arhiva Gazi Husrev-begove biblioteke, Arhiva Hercegovine, Muzeja Hercegovine do Arhiva Brčkog.
"Na osnovu te građe je napravljena ova izložba sa edukativnim karakterom gdje se mogu vidjeti interesantne detalje iz života književnog stvaralaštva Osmana Đikića", ističe autorica.
Naglašava da se ispod svakog skeniranog dokumenta nalaze detalji koji su zanimljivi za daljnje istraživanje, te da je i sama tragajući za ostavštinom Osmana Đikića saznala dosta zanimljivih informacija poput prezimena njegove ljubavi Zore, koje je Milojković, a ne Mihajlović.
Predsjednik Bošnjačke zajednice kulture Preporod Sanjin Kodrić ističe da su inicirali ovu izložbu, zajedno s Muzejem književnosti i pozorišne umjetnosti BiH kako bi oživjeli lik i djelo velikana bosanskohercegovačke i bošnjačke književnosti koji je nepravedno zapostavljen u javnosti, a vezan je za institucionalnu povijest Preporoda.
"Osman Đikić je značajan pisac bošnjačke i bh književnosti preporodnog doba, s kraja 19. stoljeća i početka 20. stoljeća, ali kao i osoba čiji je rad neposredno vezan uz institucionalnu povijest Bošnjačke zajednice kulture Preporod, koja je pravni nasljednik društva Gajret, osnovanog 1903. godine,čiji je jedan od generalnih sekretara bio upravo Osman Đikić. On je također u okvirima Gajreta bio i urednik istoimenog lista gdje je ostavio izuzetno važan trag ne samo u književnoj, već i kulturno-društvenoj povijesti", rekao je Kodrić.
Podsjetivši da se danas navršava 110 godina od njegove smrti kaže kako smatra da i dobar dio Mostaraca ne zna ko je Osman Đikić i da mnogi prolazeći kraj njegovog turbeta u središnjoj mostarskoj ulici ne znaju o čijem se turbetu radi, što smatra poražavajućim.
"Mi Đikića hoćemo vratiti i kao jednu vrijednost naše kulturne prošlosti i njegovom djelu udahnuti novi život, te pokazati ono što je u njegovom djelu trajno, tim prije što je Đikić autor koji u našoj književnoj i kulturnoj povijesti ima važnu ulogu", kazao je Kodrić.
Osman Đikić je rođen u Mostaru 7. januara 1879. godine, a u rodnom gradu je 30. marta 1912. godine u 33. godini života preminuo od tuberkuloze.
Bio je poznati pjesnik i dramatičar u Bosni i Hercegovini, a njegovo pjesništvo je bilo sklono didaktičnosti, s elementima ljubavi, domoljublja i religije koje su služile kao glavne teme. Skupljao je narodne pjesme iz Mostara i susjednog Stoca, koje su činile zbirku Hercegovački biser dugu 5.000 stihova.
Kao dramatičar je napisao tri drame: "Zlatija" objavljena 1906., "Stana" objavljenu 1906. ili 1907., te "Muhadžir" objavljenu 1908. ili 1909. Autor je nekoliko sevdalinki, uključujući "Đaurko mila", "Ašik ostah na te oči" i "Đela Fato đela zlato".
Nakon nesuglasica Švicarci odobrili javno finansiranje Eurosonga za 2025. godinu
Marija Šerifović napala takmičara Zvezda Granda: Ubila bih se da moj sin ode to raditi
