U Mostaru održana večer posvećena Nedžadu Ibrišimoviću i Dževadu Karahasanu

Karahasan i Ibrišimović jedni su od najznačajnijih imena u bosanskohercegovačkih književnosti. Književnici poput njih su oni zbog kojih smo zavoljeli književnost, oni zbog kojih studiramo književnost i oni koji književnost čine književnošću. Upravo zbog iznimnog značaja koji su pružili našoj književnosti i našoj domovini, odlučili smo organizovati književno večer njima u čast.

O književnosti Dževada Karahasana govorila je prof.dr. Dijana Hadžizukić, autorica studije Romaneskni vrtovi Dževada Karahasana, dok je o književnosti Nedžada Ibrišimovića govorio doc.dr. Dženan Kos čija doktorska disertacija novi naziv Književno i publicističko djelo Nedžada Ibrišimovića u poetičkom kontekstu savremene bošnjačke književnosti.

Profesorica Hadžizukić ističe da svaki od Karahasanovih romana pruža različite mogućnosti čitanja, ali ih, s obzirom na hronotopsko određenje i kompozicijsko ustrojstvo, možemo načelno podijeliti u dvije grupe: "Istočni diwan", "Šahrijarov prsten" i "Što pepeo priča, s jedne, i: Sara i Serafna", "Noćno vijeće" i "Uvod u lebdenje, s druge strane".

"Prvu grupu čine romani čije su tekstualne karakteristike predominantno postmodernističke, sa metatekstualnim okvirom u kojem je u fokusu pronađeni stari rukopis, te sa mnoštvom različitih hronotopa i naratora. Dalje, to su romani koji se poigravaju sa različitim žanrovskim oblicima (epistolarni roman, kriminalistička priča, priča zavjere, adab, esej i tako dalje) koji se grade da bi bili ironizirani ili urušeni, to su romani koji obiluju intertekstualnim poveznicama, osobito sa religijskim I filozofskim tekstovima, te romani koji zahtijevaju pažljivog čitaoca spremnog na postmodernu igru sa tekstom", naveo je.

Dženan Kos ističe da Ibrišimovićeva djela već u početnoj fazi otvaraju proces promjena.

"Književnik, kritičar i publicista, Nedžad Ibrišimović, javio se sredinom šezdesetih godina 20. stoljeća na bosanskohercegovačkoj književnoj sceni osobenom i inovativnom pripovjednom poetikom koja je već u svojoj početnoj fazi prvo nagovijestila, a zatim potpuno otvorila procese promjene modernističke paradigme bosanskohercegovačke i bošnjačke književnosti. Međutim, ono što značajno obilježava početnu fazu njegovog književnog stvaranja jeste upravo trenutak artikuliranja u kontekstu naročito nepovoljnih književnohistorijskih i književnonaučnih te društvenih, kulturnih i političkih prilika, odnosno vrlo otvoreno suspendiranje bošnjačkog književnog, jezičkog i kulturnog elementa u okvirima jugoslavenskog konteksta", kazao je.